Na bojišnicama u Republici Hrvatskoj od 3. siječnja 1992. stupilo je na snagu potpisano »Sarajevskog primirje «, no pripadnike bojne »Zrinski« čekale su nove zahtjevne zadaće. Nakon što je proveden preustroj i popuna postrojbe, nastavljeno je s provođenjem intenzivne obuke, a instruktori »Zrinskih« također su držali obuku pripadnicima drugih postrojbi Hrvatske vojske (HV). Da će se rat preseliti u susjednu državu, s vremenom je postalo sve očitije. Stoga u ožujku 1992. godine više skupina iskusnih pripadnika kao instruktori odlaze na hercegovačko područje gdje obučavaju buduće pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Vrlo su brzo i ti krajevi bili izloženi velikosrpskoj agresiji, a pripadnici bojne »Zrinski« pritom su se iskazali u obrani Kupreške visoravni. Kupreški Hrvati bili su svjesni da je izgledno izbijanje ratnog sukoba, stoga su još u rujnu 1991. osnovali Krizni stožer, kasnije preustrojen u Operativni stožer Teritorijalne obrane. Dragovoljci su se pak okupljali u skupine koje su već u studenom prerasle u Kuprešku bojnu. Stanje se posebno počelo pogoršavati krajem ožujka 1992, a oružani incidenti i napetost uoči izbijanja sukoba doveli su do iseljenja žena i djece svih nacionalnosti sa šireg područja u svega nekoliko dana. Nakon učestalih oružanih incidenata uslijedio je veliki oružani sukob koji je, s obzirom na stratešku važnost Kupreške visoravni, bio vrlo značajan za obje strane. Ipak, hrvatska javnost za vrijeme ratnog sukoba, pa ni 20 godina nakon okončanja rata nije posvetila potrebnu pozornost ovim borbama, kao ni borbama za obranu Livna (koje su uslijedile). Iako se u javnim skupovima i tribinama u posljednje vrijeme i tim događajima počinje pridavati pažnja, napor još uvijek nije dovoljan. Stoga valja istaknuti radove povjesničara Davora Marijana kao nezaobilazno štivo u bilo kakvoj raščlambi Boja za Kupres. U Marijanovoj knjizi »Slom Titove armije JNA i raspad Jugoslavije 87-92« najkraće moguće sintetiziran je slijed događaja koji je doveo do pada Kupresa...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 4. lipnja na svim kioscima!

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’