AKTUALNO

Nosači aviona - plutajuće vojne baze i simboli moći

Nosači aviona
Foto: Wikimedia CC
1/7
03.06.2016.
u 18:09

Usporedbe radi, prosječan američki nosač aviona klase Ford košta oko 13, dok je godišnji proračun Republike Hrvatske 18 milijardi dolara

Nosači su aviona već dugo vremena jedan od najvažnijih simbola vojne moći pojedinih zemalja. Takvi "plutajući otoci" grade se po nekoliko godina te naravno, nisu nimalo jeftini, piše TechInsider.

Prosječan američki nosač aviona klase Ford košta oko 13 milijardi dolara. Međutim, unatoč velikoj cijeni, nekoliko je zemalja uspjelo sagraditi ili "doći" do vlastitog nosača aviona. Iako SAD posjeduje najviše nosača aviona koji su također i najnapredniji na svijetu, velik broj i ostalih različitih modela koristi se diljem svijeta.

Pogledajte infografiku različitih vrsta nosača aviona koju je izradio član Američkog mornaričkog instituta Jeff Head putem portala World Wide Aircraft Carriers.

Foto: Jeff Head/World-Wide Aircraft Carriers

Foto: Wikimedia CC

FOTO: Američki nosač aviona klase Nimitz

Sustav katapulta za polijetanje zrakoplova omogućuje nosačima da koriste različite avione - lovce, bombardere itd., prilikom izvršavanja svojih ciljeva i zadataka uz najveći broj polijetanja, ako se naravno, uspoređuje s nosačima koji nemaju implementiran takav sustav.. Većina CATOBAR (Catapult Assisted Take-Off But Arrested Recovery, Catapult Assisted Take-Off Barrier Arrested Recovery) nosača aviona plovi na nuklearni pogon. Nosač koristi poprečne sajle za koje se avioni uhvate prilikom slijetanja kako bi što brže i snažnije smanjili brzinu te se uspješno zaustavili. Za razliku od CATOBAR nosača aviona, STOBAR (Short Take-Off, Barrier Assisted Recovery) nosači koriste tzv. "skijašku rampu" koja omogućava avionima da polete. Tehnološki su jednostavniji od CATOBAR nosača.

Foto: Jeff Head/World-Wide Aircraft Carriers

Foto: Wikimedia CC

FOTO: Ruski nosač aviona Admiral Kuznjecov

Jeftiniji i jednostavniji nosači aviona koriste sustav STOL (Short Take-Off and Landing) te većinom plove na konvencionalni umjesto na nuklearni pogon. Takva plovila ne koriste nikakav sustav potpore za slijetanje.

Foto: Jeff Head/World-Wide Aircraft Carriers

Foto: Wikimedia CC

FOTO: Talijanski nosač Giuseppe Garibaldi s američkim nosačem Harry S. Truman

Pročitajte više na portalu Business Insider.

Komentara 11

Avatar lvan12
lvan12
12:56 04.06.2016.

Nosači aviona imaju svrhu i smisao protiv neposlusnih banana drzava, međutim Kina, Rusija i Indija rjesavaju to jednom ASBM ili krstarecom raketom... hoces s kopna, iz zraka, sa vode ili iz vode te pogađaju cilj unutar 1m, hipersonicnim brzinima gdje ABM ne pomaze... jer DF-21D ima sustav manevriranja u letu pa ga se nemoze skinuti, dok se brahmos, oniks i sl sustavi nemogu detektirati prije nego li bude prekasno jer lete na svega 3-4m od povrsine vode zbog fresnelove zone ! U slucaju veceg rata između njih, nosači nemaju bas nikakvu stratešku prednost već su samo plutajuce mete. Vise smisla imaju fiksni nepotopivi nosači aviona kakve kina gradi u juznom kineskom moru, no isti se naravno nemogu koristiti u ofanzivne svrhe osim protiv susjeda, te se mogu osvojiti (Japanci saznali '44 i '45-te)...

DA
davidbraco
09:22 04.06.2016.

100 000 tona čiste demokracije!!!-Moram si nabaviti takvu majicu.

Avatar joydivision
joydivision
17:52 05.06.2016.

"prosječan američki nosač aviona klase Ford košta oko 13, dok je godišnji proračun Republike Hrvatske 18 milijardi dolara".... 33% of americans live in poverty. 17% are on food stamps. 2% are homless.....a ja bi jos dodao 70% radi tri poslasla odjednom da bi imali kako oni sami kazu "for basic needs"

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?