Nosači su aviona već dugo vremena jedan od najvažnijih simbola vojne moći pojedinih zemalja. Takvi "plutajući otoci" grade se po nekoliko godina te naravno, nisu nimalo jeftini, piše TechInsider.
Prosječan američki nosač aviona klase Ford košta oko 13 milijardi dolara. Međutim, unatoč velikoj cijeni, nekoliko je zemalja uspjelo sagraditi ili "doći" do vlastitog nosača aviona. Iako SAD posjeduje najviše nosača aviona koji su također i najnapredniji na svijetu, velik broj i ostalih različitih modela koristi se diljem svijeta.
Pogledajte infografiku različitih vrsta nosača aviona koju je izradio član Američkog mornaričkog instituta Jeff Head putem portala World Wide Aircraft Carriers.
FOTO: Američki nosač aviona klase Nimitz
Sustav katapulta za polijetanje zrakoplova omogućuje nosačima da koriste različite avione - lovce, bombardere itd., prilikom izvršavanja svojih ciljeva i zadataka uz najveći broj polijetanja, ako se naravno, uspoređuje s nosačima koji nemaju implementiran takav sustav.. Većina CATOBAR (Catapult Assisted Take-Off But Arrested Recovery, Catapult Assisted Take-Off Barrier Arrested Recovery) nosača aviona plovi na nuklearni pogon. Nosač koristi poprečne sajle za koje se avioni uhvate prilikom slijetanja kako bi što brže i snažnije smanjili brzinu te se uspješno zaustavili. Za razliku od CATOBAR nosača aviona, STOBAR (Short Take-Off, Barrier Assisted Recovery) nosači koriste tzv. "skijašku rampu" koja omogućava avionima da polete. Tehnološki su jednostavniji od CATOBAR nosača.
FOTO: Ruski nosač aviona Admiral Kuznjecov
Jeftiniji i jednostavniji nosači aviona koriste sustav STOL (Short Take-Off and Landing) te većinom plove na konvencionalni umjesto na nuklearni pogon. Takva plovila ne koriste nikakav sustav potpore za slijetanje.
FOTO: Talijanski nosač Giuseppe Garibaldi s američkim nosačem Harry S. Truman
Pročitajte više na portalu Business Insider.
Nosači aviona imaju svrhu i smisao protiv neposlusnih banana drzava, međutim Kina, Rusija i Indija rjesavaju to jednom ASBM ili krstarecom raketom... hoces s kopna, iz zraka, sa vode ili iz vode te pogađaju cilj unutar 1m, hipersonicnim brzinima gdje ABM ne pomaze... jer DF-21D ima sustav manevriranja u letu pa ga se nemoze skinuti, dok se brahmos, oniks i sl sustavi nemogu detektirati prije nego li bude prekasno jer lete na svega 3-4m od povrsine vode zbog fresnelove zone ! U slucaju veceg rata između njih, nosači nemaju bas nikakvu stratešku prednost već su samo plutajuce mete. Vise smisla imaju fiksni nepotopivi nosači aviona kakve kina gradi u juznom kineskom moru, no isti se naravno nemogu koristiti u ofanzivne svrhe osim protiv susjeda, te se mogu osvojiti (Japanci saznali '44 i '45-te)...