Rat, uz prirodne katastrofe velikih razmjera, kao zasigurno najuznemirujući fenomen koji poznaje ljudsko društvo ima veliki broj raznih objašnjenja kroz povijest ljudskog roda.
Filozofi, zajedno s psiholozima i povjesničarima, davali su tijekom razvoja ljudskog roda neke od najboljih odgovora na pitanja o ratu i ratovanju, no istovremeno uz odgovore i definicije postavljena su i nebrojena pitanja. Povijest nam nudi veliki broj, od grčkih filozofa do današnjih mislioca, na stotine, definicija rata. Očekivano, svaka je od njih točna na svoj način, ali nijedna od njih ne iscrpljuje pojam rata do kraja. Definicija je rata općenito određena nekim skrivenim porivom ili ciljem koji je baš usmjerava na takvo mišljenje. Svaka definicija tako ima i svoju svrhu.
U 18. je stoljeću Emerich de Vattel, švicarski pravnik, u svom djelu, pravnoj raspravi „Le Droit des gens“ (Zakon naroda), napisao: „rat je stanje u kojem potražujemo naša prava silom“. Prema Carlu von Clausewitzu (pruski general i vojni teoretičar) rat je nastavak politike dodatnim sredstvima. U svakom ratu dolazi do sukoba raznih interesa, političkih i vojnih, a koji svoj izvor imaju većinom u ekonomiji, podjeli raznih resursa, industrijskim potencijalima ili samom teritoriju. Pri tome je težnja za teritorijem predispozicija svojstvena ljudskim bićima koja smatraju da čovjek mora posjedovati ili tražiti bolji teritorij i mjesto za život. Isto tako je činjenica da posjedovanje teritorija daje osjećaj identiteta i povezanosti s pripadnicima svoje nacije. De Vattelova i von Clausewitzeva se definicija posvemašnje dobro mogu povezati sa borbom hrvatskog naroda za očuvanjem svoje teritorije od velikosrpskih pretenzija za dijelom tih hrvatskih teritorija, a također i uz činjenicu da su Hrvati svoja prava i morali potraživati silom.
Što je navelo Dražena Jagečića, mladog čovjeka u 21. godini života, sa dobrim zaposlenjem strojarskog tehničara u Orometalu Oroslavje, radnom mjestu udaljenom od kuće takoreći par minuta, mladog čovjeka koji je proveo lijepo djetinjstvo i mladost, aktivnog nogometaša uz to, da napusti sve to i krene u nepoznato? Zašto je napustio svoj pitoreskni gradić Oroslavje gdje je završio osnovnu i srednju školu i krene u bespuća ratnih zbivanja koja, pokazati će se uskoro, vode u nepoznate krajeve i donese krv, znoj i suze?
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. rujna 2022.