Još jedan u nizu hrvatskih generala u austrougarskoj vojsci koji je bio istinski domoljub i mecena, a osim toga i priznati vojni i politički pisac bio je general Marko Crljen.
Napisao je ukupno 14 knjiga i nekoliko stručnih članaka objavljenih u stručnim časopisima. Pisao je o tipično vojnoj tematici vezanoj za konjaništvo (ustroj, obuka i oružje) i inženjeriju (fortifikacije), ali i o vojnom pravu te geopolitičkoj (Kavkaz) i političkoj (srpsko pitanje u Hrvatskoj) tematici. Prvi je potaknuo i financirao pisanje hrvatske i južnoslavenske enciklopedije, a zahvaljujući njemu započelo je pisanje hrvatskoga biografijskog rječnika (ogledni arak), koji nije do danas završen, već je došao samo do slova M. Sav svoj imetak (oko 200.000 kruna) oporučno je ostavio najvažnijim hrvatskim kulturnim, znanstvenim i umjetničkim institucijama "u korist naroda hrvatskoga", što nije uradio niti jedan hrvatski general nakon njega. On je tipičan primjer hrvatskog generala u austro-ugarskoj vojsci koji nije bio samo „crno-žuti“ general, kako se u Hrvatskoj doživljava velika većina njih, već je kao izdanak hrvatskog naroda do kraja ostao vjeran svom narodu i svojoj domovini. Marko Crljen, koji se u popisu austro-ugarskih generala navodi pod nazivom Czerlien, Czerljen, Markus von, rođen je u naselju Šumeće kraj Broda na Savi (danas Slavonski Brod) 25. rujna 1840. Potječe iz graničarske časničke obitelji, čiji je član Marko Crljen, poručnik Brodske graničarske pukovnije, za uspjehe ostvarene na bojnom polju, 10. rujna 1773. stekao titulu austrijskog plemića. Njegov djed Stjepan Horvatović bio je poručnik Petrovaradinske graničarske pukovnije, a otac Stjepan Crljen također natporučnik austrijske vojske. Njegova majka Marija Crljen, rođena Horvatović, potječe iz ugledne obitelji koja je dala nekoliko visokih vojnih časnika. Njezin brat Đuro Horvatović bio je general, a nakon toga i ministar vojske Kneževine Srbije.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 4. kolovoza 2024.