Zrinsko-frankopanska urota ostala je zapamćena kao jedan od najtragičnijih događaja u ranoj novojekovnoj hrvatskoj povijesti. Kao rezultat neuspjele akcije protiv Habsburgovaca i bečkog dvora, njihovi glavni predvodnici, Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan osuđeni su na smrt i pogubljeni, dok su sva njihova imanja konfiscirana.
Njihovi su potomci lišeni prava na nasljeđe, a već u sljedećem naraštaju obitelj Zrinski prestala je postojati. Nikolin sin jedinac, Adam Zrinski (1662. – 1691.) poginuo je kod Slankamena boreći se protiv Osmanlija, dok je sudbina njegova bratića, posljednjeg muškog člana obitelji Zrinski, Ivana Antuna (1654. – 1703.) bila daleko tragičnija.
Djetinjstvo
Petar i Katarina Zrinski imali su samo jednog sina, Ivana Antuna. Rođen je u Ozlju, no točan datum njegova rođenja, pa čak i godina, predmet je nagađanja. Dok je sam za sebe u jednom pismu iz 1670. naveo kako mu je tada bilo 19 godina, prema nekim drugim tumačenjima smatra se kako je rođen 1654. godine te je kršten 26. kolovoza iste godine. Tim datumom kao jedinim ispravnim smatra Emilij Laszowski (1868. – 1949.), povjesničar i arhivist, inače jedan od osnivača Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ koji se internzivno bavio istraživanjima o obitelji Zrinskih i Frankopana. Najveći dio ovog članka temelji se upravo na činjenicama koje je Laszowski iznio u svojim radovima.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. ožujka 2022.
