IZ NOVOG BROJA

Neutralnost nakon ruske invazije na Ukrajinu: mit ili stvarnost?

Foto: US Air Force Staff Sgt. Marco A. Gomez
Neutralnost nakon ruske invazije na Ukrajinu: mit ili stvarnost?
10.10.2024.
u 14:59
Jedan od ključnih argumenata protiv neutralnosti u ovom sukobu jest to što su ruske akcije općepriznate kao agresija
Pogledaj originalni članak

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, pitanje neutralnosti ponovno je izbilo u prvi plan međunarodne politike.

Prema međunarodnom pravu, neutralnost zahtijeva da države ostanu nepristrane u oružanim sukobima, što podrazumijeva suzdržavanje od pružanja vojne pomoći. Međutim, s promjenom prirode ratovanja, mnoge zemlje više ne smatraju neutralnost ni praktičnom, ni moralno održivom opcijom. Prema definiciji, zakon o neutralnosti primjenjuje se samo u međunarodnim oružanim sukobima. Danas, međutim, pojam "oružani sukob" obuhvaća gotovo svaki oblik uporabe sile između država. Taj niski prag znači da države koje nisu izravno uključene u sukob moraju pažljivo birati svoje poteze kako ne bi prekršile pravila neutralnosti. Sukob između Rusije i Ukrajine zapravo je započeo još 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim i (vojno) podržala separatiste u istočnoj Ukrajini. Sukob je eskalirao ruskom invazijom 2022. godine, kada su njene snage, uz potporu Bjelorusije, prešle granice Ukrajine. Od 23. veljače 2022., razmjeri sukoba i trajanje neprijateljstava opravdavaju stajalište da države koje nisu direktno uključene moraju poštivati pravila neutralnosti. No, zbog ruskog veta u Vijeću sigurnosti UN-a, nije donesena službena odluka koja bi omogućila neutralnim državama da odstupe od tih obveza. To je mnoge zemlje stavilo u dilemu – podržati Ukrajinu vojnom opremom ili oružjem, što se na prvi pogled može činiti kršenjem neutralnosti. Međutim, s obzirom na to da je Rusija očigledno agresor, mnoge države tvrde da imaju moralnu obvezu pružiti pomoć žrtvi agresije. Dana 1. ožujka 2022., Opća skupština UN-a donijela je rezoluciju kojom zahtijeva od Rusije da odmah prekine uporabu sile i povuče svoje trupe iz Ukrajine. Nekoliko tjedana kasnije, Međunarodni sud pravde naložio je Rusiji da zaustavi vojne operacije. Iako te rezolucije nisu pravno obvezujuće, jasno pokazuju stav međunarodne zajednice prema ruskoj agresiji. Unatoč tome, države koje su odlučile pružiti vojnu pomoć Ukrajini suočavaju se s pravnim i moralnim izazovima u vezi s neutralnošću. U tom kontekstu ponovno se aktualizira praksa tzv. "kvalificirane neutralnosti".

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. listopada 2024.


Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.