Svjetska politička elita sastala se u Normandiji kako bi se obilježila 80. obljetnica “Dana D“. Tih mračnih godina, u ključnim trenucima povijesti, hrabrost i organizacijske sposobnosti ljudi bile su stavljene na kušnju, a ulog je bio svijet slobodan od nacističke čizme.
Uz mnoge druge državnike, prisutan je bio i Volodimir, ali ne i Vladimir. Elizejska palača je uzela u obzir činjenicu da ruska vojska pod znakom Z gazi po Ukrajini kao što je to radio Wehrmacht na Istočnom bojištu 80 godina ranije. Francuski jezik diplomacije je očekivano, ali uz negodovanje dijela saveznika, ipak odao „homage“ i Rusima koji su podnijeli žrtvu u ratu protiv nacizma. Umjesto počasne salve, ruska vojska je u Belgorodu dobila odgovore HIMARS-ima, koje je Bijela kuća u ograničenim okvirima ipak autorizirala za korištenje na ruskom teritoriju. Svakako, bio je to dobar početak tjedna za ukrajinskog predsjednika koji je očekivano iskoristio trenutak kada su svi na okupu i uživo raspraviti pitanja od strateške važnosti za Zapad, a od životne važnosti za Ukrajinu. No, nije ovo prvi put da se u Normandiji raspravljalo o ratu i miru u Ukrajini. Iako se lako zaboravi, rat u Ukrajini nije počeo 2022. već 2014. godine. Postoje različite perspektive o tome kada i gdje je zapravo započeo rat - na ulicama Kijeva kada je srušen Janukovič ili u Slov'jansku kada je Igor Girkin svome ratnom putu Bosne, Pridnjestrovlja, Čečenije i Krima dodao i Donbas. Kako god gledali, rat je svakako bio. Da je vrag davno odnio šalu i da se ne radi tek o sponzoriranim puškaranjima Motorole, Beslera, Givija i drugih fantoma pobune u Donbasu, shvatili su i europski čelnici u lipnju 2014. godine.
Tijekom 70. godišnjice u Normandiji, uz posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisea Hollandea, sastali su se novoizabrani predsjednik Ukrajine Petro Porošenko i ondašnji/sadašnji/ budući ruski predsjednik Vladimir Putin. Formirana je tzv. Normandijska četvorka, platforma najviše diplomatske i političke razine na kojoj se raspravljaju pitanja rata i mira u Ukrajini. Uz sva diplomatska nastojanja i pregovore, sukob, odnosno rat se ipak nastavio. Slov'jansk je novi Staljingrad, kako su popularno govorili separatisti; tu će se obraniti ruski svijet i slomiti ukrajinska vojska. Nakon 85 dana držanja ovoga grada, zbog nedostatne pomoći, logističke potpore i u konačnici nepojavljivanja očekivane ruske vojske, 5. srpnja 2014. godine Girkin se morao povući u Donjeck dok je ukrajinska vojska bila gotovo okružila Luhansk, a granicu s Rusijom stavila pod relativnu kontrolu.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. srpnja 2024.