Prije nekoliko godina poznanica mi je ispričala neobičnu zgodu koja joj se dogodila u ranoj mladosti. Vrijeme radnje jest prva polovina 1980-ih, mjesto radnje uže središte Zagreba, u blizini „Mimare“.

U relativno rano jutro tijekom vikenda probudila se i prije jutarnjih rituala krenula razmaknuti zavjese i podići rolete. Ono što je vidjela s prozora u prvi ju je mah šokiralo. Nacističke zastave ovješene na pročeljima zgrada, oklopna vozila na pločniku, njemački vojnici pod punim naoružanjem čavrljaju na uglu, par SS-ovaca lagano se šeće ispred zgrade... šok je bio intenzivan, no kratkotrajan. Isprva je pomislila da se probudila u paralelnoj stvarnosti u kojoj se odvija neka vrsta alternativne povijesti po kojoj su Nijemci, eto, još uvijek u Zagrebu i ide im relativno
dobro.

Nakon početnog iznenađenja prisjetila se da je u tijeku snimanje mini serije „Vjetrovi rata“ („The winds of war“), koju je tada u koprodukciji s „Jadran filmom“ snimao američki „Paramount“ i da zapravo gleda brižno pripremanu i iznimno vjerodostojnu scenografiju. Sama ideja proživljavanja alternativne povijesti, koja je moj poznanicu zatekla u rano vikendaško jutro, kao tema nije rijetkost na TV-ekranima. U nekoliko slučajeva upravo je Hitlerova Njemačka, prikazana u kontekstu bitno drugačijeg ishoda rata, bila izvor nadahnuća scenaristima.

Najrecentniji primjer ekranizacije predloška jest britanska mini seriji „SS-GB“, prikazana tijekom veljače i ožujka ove godine. Iza samoga akronima krije se jasna sugestija kako se radnja vrti oko SS-ovaca u Velikoj Britaniji ili onome što je od nje ostalo tijekom Drugoga svjetskog rata. S ukupno pet jednosatnih epizoda ova serija je, na valu uspjeha američke serije „The man in the high castle“, koja na nešto inverzivniji način predstavlja alternativnu povijest, snimljena prema romanu Lena Deightona...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne Povijesti od 5. travnja na svim kioscima!

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura