Teritorij koji obuhvaća današnju Švicarsku bio je tijekom srednjega vijeka poprište vojnih sukoba. U ovome dijelu Europe sukobili su se feudalni gospodari, bogati gradovi i gospodarske zajednice koji su imali identične pretenzije.
S jedne strane bili su gradovi koji su htjeli proširiti svoje privilegije i izvojevati slobodu od feudalnih gospodara, dok su s druge strane Habsburgovci htjeli proširiti svoju moć na cijelo područje između Austrije i Alpa. I upravo u tome kontekstu švicarski kantoni potpisali su savezni sporazum koji će kasnije postati temelj ustava Švicarske Konfederacije. Više od stotinu godina kantoni i Habsburgovci međusobno su ratovali, opsjedali utvrde i gradove. Odnos između kantona i Habsburgovaca pogoršao se nakon što je knez Leopold III. vojnim osvajanjima pripojio strateške teritorije na području Alpa. Došlo je do sukoba 9. srpnja 1386. kod Sempacha, gdje je savez švicarskih kantona potukao znatno moćniju vojsku Leopolda III. Habsburga. Točan tijek bitke nije poznat, no iz izvora saznajemo da je austrijska vojska oko 12 sati prva napala, i to bez formalnoga proglašenja rata, i tako uništila brojne utvrde proaustrijskoga plemstva. Austrijanci su izgubili oko 4000 ljudi, dok je švicarska vojska izgubila triput manje vojnika.
Bitka kod Sempacha jedan je od ključnih trenutaka švicarske povijest, što zbog kompromitirajućega položaja Habsburgovaca na područjima južno od rijeke Rajne, tako i zbog žrtve Arnolda von Winkelrieda, koji se smatra prvim švicarskim nacionalnim herojem. Ova je bitka zabilježena u povijesti ratovanja kao prva pobjeda pješačke vojske protiv konjice.
Tekst je prvotno objavljen u rubrici "Vojnopovijesni vremeplov" tiskanog izdanja časopisa u srpnju 2019.
