Tijekom punskih ratova Rim i Kartaga vodili su niz bitaka oko prevlasti na Sredozemlju. Bitka kod Zame (19. listopada 202. g. pr. Kr) jedna je od bitaka koja se odigrala tijekom Drugoga punskog rata (218. g. pr. Kr. – 202. g. pr. Kr.). Središte sukoba bila je sjeverna Afrika, područje današnjega Tunisa. Brojnija kartaška, Hanibalova vojska od 45 000 pješaka, 6000 konjanika i 80 borbenih slonova bila je sastavljena od plaćenika iz Europe i Afrike. Nešto skromniju rimsku vojsku predvodio je Publije Kornelije Scipion i brojala je 34 000 profesionalnih legionara i 6000 konjanika. Kartažani su u bitki bili uvjereni da će im slonovi donijeti prednost, no iskusna rimska vojska već se prethodno na bojnome polju bila susretala sa slonovima. Naime, rimski legionari napravili su otvorene prolaze tako da su slonovi samo prohujali bez nanošenja štete vojnicima. Porazom Kartage završava Drugi punski rat, nakon čega joj je nametnuto plaćanje ratne odštete i zabranjeno posjedovanje vojske bez dopuštenja Rima. Drugi punski rat preokrenuo je odnos moći u antičkome svijetu te je Rim postao najjača vojna i ekonomska sila idućih 600 godina. Bitka kod Zame okončala je niz Hanibalovih pobjeda kojima je sijao strah Rimljanima na Apeninskome poluotoku.
Tekst je prvotno objavljen u rubrici "Vojnopovijesni vremeplov" tiskanog izdanja časopisa u listopadu 2019.
