IZ NOVOG BROJA

Etiopski rat (1935.-1936.) i Istrani u talijanskoj vojsci

Privatni arhiv Nikole Pajića
14.06.2019.
u 16:36

Od oko 4000 poginulih i preminulih talijanskih vojnika (a broj stradalih Etiopljana kreće se u desetcima tisuća), imamo podatke o 29 poginulih samo iz Istarske provincije. Broju poginulih treba pridodati Riječane, Zadrane, Tršćane i druge.

Krajem Prvoga svjetskog rata Italija je zauzela bivša austrougarska područja u sjevernome Jadranu, uključujući i Istru. Rapalskim ugovorom iz 1920. godine ozakonjena je talijanska aneksija Trsta, Gorice, Gradiške, dijela Kranjske, Istre, grada Zadra, otoka Cres, Lošinj, Lastovo i Palagruža.

Ubrzo nakon dolaska na vlast Benito Mussolini već postojeću želju za teritorijalnim širenjem pojačava retorikom fašističkoga ekspanzionizma. Kako je njegov pokret (kasnije stranka) povezivao talijanski nacionalizam i tekovine antičkoga Rimskog Carstva, Mussolini je svoju vanjsku politiku usmjeravao ka osnutku novoga, moćnoga Rimskog Carstva. Prvi talijansko-etiopski rat krajem 19. stoljeća završio je katastrofalnim porazom Talijana, ali su zadržali kolonije Eritreju i Somaliju, odakle su mogli ponovno zaprijetiti Etiopiji.

Na čelu etiopske monarhije od 1930. godine nalazio se „negus“ (car) Haile Selassie, iz tradicionalne kršćanske dinastije koja je držala da potječe od biblijskoga kralja Solomona. Od 1923. godine Etiopiji je pošlo za rukom postati članicom Lige naroda. U Rimu, godine 1932., sastavljen je tzv. „Izvještaj o Etiopiji“ („Relazione sull’Etiopia“), koji je predlagao kolonijalno širenje u Etiopiji. Mussolini je svojim generalima naredio izradu priprema za vojno osvajanje Etiopije. Glavni akter u budućem ratu trebao je biti, tada u svojim šezdesetim godinama, general Emilio De Bono, fašist „dalla prima ora“, što bi dopustilo tomu ratu da bude pravi fašistički vojni pohod i prikaz moći novoga režima.

Italiji je još samo bio potreban povod za invaziju. Incident kod mjesta Wal Wal na neoznačenoj graničnoj crti između Etiopije i Talijanske Somalije bio je, u tome smislu, dobrodošao. Riječ je o mjestu u Ogadenskoj pustinji prepunom izvorima koje su koristili lokalni nomadi.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. lipnja 2019.     


 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije