Naslovnica

Sudanski sukobi kao opetovana prijetnja međunarodnoj sigurnosti

Sudan, treća najveća afrička država (1,9 milijuna km2), geografsko strateški važna država na putu između Afričkoga roga i sjevera Afrike, opetovano se našla na političko-sigurnosnoj prekretnici s prijetnjom destabiliziranja šire regije.
07. lipnja 2019. u 09:56 0 komentara 215 prikaza
Foto: Wikimedia Commons

Sredinom travnja 2019. godine sudanske države i sudanski sukobi ponovno su zauzeli središnje mjesto na agendi međunarodne sigurnosti. Identično kako je i došao na vlast, vojnim udarom 11. travnja s vlasti je skinut najdugovječniji afrički lider, sudanski predsjednik Omar Al-Bashir.

IZ NOVOG BROJA Redefinirano promišljanje sigurnosti: kultura kao determinanta "policyja" i prakse nacionalne sigurnosti

Unatoč lošoj vladavini, državnoj represiji, kleptokraciji i korupciji, porazima u ratovima, gubitcima teritorija, osiromašenju države i naroda ili ukupno „kršenju“ države, Omar Al-Bashir je tri desetljeća, kao čelnik modela „preživljavanja“, a ne upravljanja, bio na čelu Sudana. Četrdesetmilijunski, fragilni i građanskim ratovima i vojnim udarima izmučeni, međudržavnim sukobima s Čadom, Ugandom, Etiopijom, Egiptom i Libijom oslabljeni, međunarodnim sankcijama izloženi, politički, religijski, etnički i geografski kompleksni Sudan, treća najveća afrička država (1,9 milijuna km2), geografsko strateški važna država na putu između Afričkoga roga i sjevera Afrike, opetovano se našla na političko-sigurnosnoj prekretnici s prijetnjom destabiliziranja šire regije.

Istodobno i ne samo simbolično, sveti otac Franjo, kao duhovni i svjetovni lider, uključio se u proces očuvanja mira. U prigodi prijama u papinskoj rezidenciji, svojstveno uskrsnoj tradiciji, kleknuo je i poljubio stopala vođama, od Sudana 2011. godine odvojenoga, neovisnoga Južnog Sudana, te ih pozvao da se ne vraćaju građanskomu ratu. Predsjednika Salvu Kiira, njegova bivšeg zamjenika i vođu pobunjenika Rieka Machara pozvao je da poštuju primirje potpisano u rujnu 2018. godine te se posvete formiranju vlade nacionalnoga jedinstva konačno predviđenoga za svibanj 2019. godine. Imajući u vidu ovaj dramatični kontekst, vrijedno je analitički sagledati neovisnopolitičko-sigurnosnu kompleksnost „sudanskoga“ pitanja. Povijesni razvoj i u ovome slučaju nudi niz odgovora.

Prema enciklopedijskim zapisima, u najranijoj povijesti područje između Egipta i Etiopije, koje se u to doba nazivalo Nubija ili Kuš (današnji Sudan), bilo je pod vlašću egipatskih faraona. Na ruševinama nubijskoga kraljevstva razvila su se u dolini Nila tijekom 4. i 5. stoljeća dva kršćanska kraljevstva, što je označilo prodor kršćanstva na ta područja.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. lipnja 2019.  

IZ NOVOG BROJA Međudržavni ratovi 21. stoljeća: indijsko-pakistanski odnosi      IZ NOVOG BROJA Četiri desetljeća iranske Islamske revolucije IZ NOVOG BROJA Zašto (ne)točno analiziramo i prognoziramo političko-sigurnosne procese?
 
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.