IZ NOVOG BROJA

Sudanski sukobi kao opetovana prijetnja međunarodnoj sigurnosti

Wikimedia Commons
07.06.2019.
u 09:56

Sudan, treća najveća afrička država (1,9 milijuna km2), geografsko strateški važna država na putu između Afričkoga roga i sjevera Afrike, opetovano se našla na političko-sigurnosnoj prekretnici s prijetnjom destabiliziranja šire regije.

Sredinom travnja 2019. godine sudanske države i sudanski sukobi ponovno su zauzeli središnje mjesto na agendi međunarodne sigurnosti. Identično kako je i došao na vlast, vojnim udarom 11. travnja s vlasti je skinut najdugovječniji afrički lider, sudanski predsjednik Omar Al-Bashir.

Unatoč lošoj vladavini, državnoj represiji, kleptokraciji i korupciji, porazima u ratovima, gubitcima teritorija, osiromašenju države i naroda ili ukupno „kršenju“ države, Omar Al-Bashir je tri desetljeća, kao čelnik modela „preživljavanja“, a ne upravljanja, bio na čelu Sudana. Četrdesetmilijunski, fragilni i građanskim ratovima i vojnim udarima izmučeni, međudržavnim sukobima s Čadom, Ugandom, Etiopijom, Egiptom i Libijom oslabljeni, međunarodnim sankcijama izloženi, politički, religijski, etnički i geografski kompleksni Sudan, treća najveća afrička država (1,9 milijuna km2), geografsko strateški važna država na putu između Afričkoga roga i sjevera Afrike, opetovano se našla na političko-sigurnosnoj prekretnici s prijetnjom destabiliziranja šire regije.

Istodobno i ne samo simbolično, sveti otac Franjo, kao duhovni i svjetovni lider, uključio se u proces očuvanja mira. U prigodi prijama u papinskoj rezidenciji, svojstveno uskrsnoj tradiciji, kleknuo je i poljubio stopala vođama, od Sudana 2011. godine odvojenoga, neovisnoga Južnog Sudana, te ih pozvao da se ne vraćaju građanskomu ratu. Predsjednika Salvu Kiira, njegova bivšeg zamjenika i vođu pobunjenika Rieka Machara pozvao je da poštuju primirje potpisano u rujnu 2018. godine te se posvete formiranju vlade nacionalnoga jedinstva konačno predviđenoga za svibanj 2019. godine. Imajući u vidu ovaj dramatični kontekst, vrijedno je analitički sagledati neovisnopolitičko-sigurnosnu kompleksnost „sudanskoga“ pitanja. Povijesni razvoj i u ovome slučaju nudi niz odgovora.

Prema enciklopedijskim zapisima, u najranijoj povijesti područje između Egipta i Etiopije, koje se u to doba nazivalo Nubija ili Kuš (današnji Sudan), bilo je pod vlašću egipatskih faraona. Na ruševinama nubijskoga kraljevstva razvila su se u dolini Nila tijekom 4. i 5. stoljeća dva kršćanska kraljevstva, što je označilo prodor kršćanstva na ta područja.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. lipnja 2019.  

    

 
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije