Naslovnica

O Iračko-iranskome ratu na hrvatskome jeziku gotovo ništa

I opet naš časopis pomiče tu granicu, zahvaljujući kolegi povjesničaru Danielu Dujmiću, koji je za časopis pripremio opsežan članak o Iračko-iranskome ratu, koji će ići u više nastavaka.
05. rujna 2020. u 09:13 0 komentara 795 prikaza

Ovaj mjesec navršava se 40 godina od početka Iračko-iranskoga rata. U svijetu je dosad izašlo mnoštvo publikacija na tu temu. I još izlazi. A u Hrvatskoj? Ako potražite informacije o tom sukobu na internetu, izbaciti će vam kratki članak iz Hrvatske enciklopedije, ili članak na Wikipediji. Ako pak tražite malo dalje, neke publikacije na hrvatskome jeziku, nema gotovo ništa.

UVODNIK NOVOGA BROJA Prvi hrvatski tim "Wreck Hunters Adriatic" otkrio nam je olupinu parobroda "Vila" kojeg su potopili Britanci krajem Velikog rata

Uđite u katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Katalog će izbaciti samo jedan rad, i to rad tadašnjeg studenta povijesti Borisa Divjaka čiji je članak objavljen 2012. godine u „Luciusu“, časopisu Društva studenata povijesti Fakulteta hrvatskih studija “Ivan Lučić - Lucius” Sveučilišta u Zagrebu. Rad je objavljen na 15 stranica i to je dosad jedini opsežniji rad na temu Iračko-iranskoga rata.

I opet naš časopis pomiče tu granicu, zahvaljujući kolegi povjesničaru Danielu Dujmiću, koji je za časopis pripremio opsežan članak o Iračko-iranskome ratu, koji će ići u više nastavaka, i po svojoj opsežnosti bit će višestruko širi u odnosu na spomenuti Divjakov rad. Stoga uopće nije bilo dvojbe što će biti glavna tema rujanskoga, 114. broja časopisa.

Kako Dujmić napominje odmah na početku, Iračko-iranski rat treba promatrati s nekoliko razina: „Tako je prva razina civilizacijska, gdje je Iračko-iranski rat samo jedna od mnogobrojnih faza stoljetnih borbi između arapske i perzijske civilizacije. Druga razina je vjerska, na kojoj je rat prikazivan kao unutarislamski sukob između sunita i šijita. Treća razina je ideološka i predstavlja sukob dviju koncepcija državnoga uređenja, odnosno Irana kao oblika fundamentalističke vjerske države i Iraka kao oblika socijalne države u kojoj su država i religija strogo razdvojeni.“ Ali ne samo to, jer je taj rat imao i globalni utjecaj budući da je izbio u regiji u kojoj se tada nalazilo gotovo 57 posto svjetskih rezervi nafte, i zahvatio je države koje su tada spadale među vodeće svjetske proizvođače nafte. Stoga nije teško uočiti razlog zašto je Iračko-iranski rat, piše Dujmić, imao globalni utjecaj, nekarakterističan za ratove između zemalja trećega svijeta.

 | Autor :

UVODNIK NOVOGA BROJA Doista, tko je bio general Maksimilijan Čičerić Baćanski UVODNIK NOVOGA BROJA Zašto Pula skriva svoju prošlost glavne austrougarske luke UVODNIK NOVOGA BROJA Slovenci Borojeviću dignuli spomenik, u Zemunu ima ulicu, u Hrvatskoj ništa
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.