UVODNIK NOVOGA BROJA

O Iračko-iranskome ratu na hrvatskome jeziku gotovo ništa

05.09.2020.
u 09:13

I opet naš časopis pomiče tu granicu, zahvaljujući kolegi povjesničaru Danielu Dujmiću, koji je za časopis pripremio opsežan članak o Iračko-iranskome ratu, koji će ići u više nastavaka.

Ovaj mjesec navršava se 40 godina od početka Iračko-iranskoga rata. U svijetu je dosad izašlo mnoštvo publikacija na tu temu. I još izlazi. A u Hrvatskoj? Ako potražite informacije o tom sukobu na internetu, izbaciti će vam kratki članak iz Hrvatske enciklopedije, ili članak na Wikipediji. Ako pak tražite malo dalje, neke publikacije na hrvatskome jeziku, nema gotovo ništa.

Uđite u katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Katalog će izbaciti samo jedan rad, i to rad tadašnjeg studenta povijesti Borisa Divjaka čiji je članak objavljen 2012. godine u „Luciusu“, časopisu Društva studenata povijesti Fakulteta hrvatskih studija “Ivan Lučić - Lucius” Sveučilišta u Zagrebu. Rad je objavljen na 15 stranica i to je dosad jedini opsežniji rad na temu Iračko-iranskoga rata.

I opet naš časopis pomiče tu granicu, zahvaljujući kolegi povjesničaru Danielu Dujmiću, koji je za časopis pripremio opsežan članak o Iračko-iranskome ratu, koji će ići u više nastavaka, i po svojoj opsežnosti bit će višestruko širi u odnosu na spomenuti Divjakov rad. Stoga uopće nije bilo dvojbe što će biti glavna tema rujanskoga, 114. broja časopisa.

Kako Dujmić napominje odmah na početku, Iračko-iranski rat treba promatrati s nekoliko razina: „Tako je prva razina civilizacijska, gdje je Iračko-iranski rat samo jedna od mnogobrojnih faza stoljetnih borbi između arapske i perzijske civilizacije. Druga razina je vjerska, na kojoj je rat prikazivan kao unutarislamski sukob između sunita i šijita. Treća razina je ideološka i predstavlja sukob dviju koncepcija državnoga uređenja, odnosno Irana kao oblika fundamentalističke vjerske države i Iraka kao oblika socijalne države u kojoj su država i religija strogo razdvojeni.“ Ali ne samo to, jer je taj rat imao i globalni utjecaj budući da je izbio u regiji u kojoj se tada nalazilo gotovo 57 posto svjetskih rezervi nafte, i zahvatio je države koje su tada spadale među vodeće svjetske proizvođače nafte. Stoga nije teško uočiti razlog zašto je Iračko-iranski rat, piše Dujmić, imao globalni utjecaj, nekarakterističan za ratove između zemalja trećega svijeta.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije