Na današnji dan 1945. godine, Povelja o Ujedinjenim narodima koja je potpisana 26. lipnja iste godine, i službeno je uvedena te je UN započeo s radom, piše History.
UN se rodio zbog nužnosti, kako više ne bi dolazilo do međunarodnog sukoba te kako bi se stvorio bolji alat za mir od stare Lige naroda. Drugi svjetski rat je natjerao SAD, Britaniju te Sovjetski Savez da započnu sa stvaranjem originalne deklaracije Ujedinjenih naroda koju je potpisalo 26 zemalja u siječnju 1942. godine kao i službenu opoziciju Silama osovine - Njemačkoj, Italiji i Japanu.
Prvi dijelovi Povelje UN-a zapisani su na konferenciji u San Franciscu 25. travnja 1942. godine. Konferenciju su vodili američki predsjednik Franklin Roosevelt, britanski premijer Winston Churchill te sovjetski premijer Josif Staljin te predstavnici čak 50 nacija - 9 europskih kontinentalnih država, 21 sjeverna, središnja, te južnoamerička republika, 7 zemalja s Bliskog istoka, 5 zemalja britanskog Commonwealtha, 2 sovjetske republike, 2 istočnoazijske nacije te 3 afričke nacije. Konferencija je stvorila temelje za novu međunarodnu organizaciju koja će spasiti nadolazeće generacije od strahota rata, kako bi se ponovno vratila vjera u ljudska prava, kako bi se stvorili uvjeti za ponovno poštivanje ugovora iz međunarodnog prava te kako bi se ostvario društveni napredak te veći i bolji životni standard.
Povelja sadrži 19 poglavlja plus Statut međunarodnog suda od čega je najbitnije prvo poglavlje u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).
Ciljevi organizacije UN-a su: očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. Razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje temelji na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog te socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa zbog čega će teže dolaziti do konflikata, piše Wiki.
U drugom se članu navode načela na kojima temelji organizacija i koje je potrebno poštivati kako bi se mogli ostvariti ciljevi:
poštivanje načela suverene jednakosti svih država koje su jednake bez obzira na veličinu,
dužnost država da u dobroj vjeri poštuju obaveze koje nalaže Povelja,
rješavaju svoje sporove na miroljubivi način kako se ne bi ugrozio međunarodni mir i sigurnost
suzdržavajući se prijetnji oružanom silom protiv teritorijalne cjelovitosti te političke neovisnosti bilo koje druge države članice ili države nečlanice UN-a (upotreba sile dozvoljena je samo u slučaju samoobrane budući da svaki narod ima pravo do samoobrane te do neke mjere u slučajevima oslobodilačkih pokreta).
sve države članice UN-a obavezne su pomagati organizaciji pri njezinim akcijama te se suzdržavati davanja pomoći državama prema kojima UN u bilo kojem trenutku zbog opravdanih razloga usmjeri sankcije.
organizacija je dužna osigurati da će i države nečlanice poštivati načela i ciljeve sadržane u Povelji u svrhu očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti.
organizacija UN-a ne smije se miješati u unutarnje poslove država članica iako to načelo ne isključuje upotrebu prisilnih mjera po sedmom poglavlju (akcije u slučaju ugrožavanja međunarodnog mira i agresivnog djelovanja). Posljednje načelo vrijedi do trenutka dok država ne ugrožava ljudska prava odnosno ljudski život.
U ostalih 18 poglavlja definirano je:
članstvo (drugo poglavlje),
organi (treće poglavlje),
sastav Glavne skupštine (četvrto poglavlje),
sastav Vijeća sigurnosti (peto poglavlje),
mirno rješavanje sporova (šesto poglavlje),
akcije u slučaju ugrožavanja međunarodnog mira i sigurnosti te agresivnog djelovanja (sedmo poglavlje),
regionalni dogovori (osmo poglavlje),
međunarodno ekonomsko i socijalno surađivanje (deveto poglavlje),
sastav Ekonomskog i socijalnog vijeća (deseto poglavlje),
Deklaracija glede nesamoupravnih teritorija (jedanaesto poglavlje),
međunarodni skrbnički sistem (dvanaesto poglavlje),
sastav Skrbničkog vijeća (trinaesto poglavlje),
Međunarodni sud (četrnaesto poglavlje),
Tajništvo UN-a (petnaesto poglavlje),
razne odredbe (šesnaesto poglavlje),
prijelazne odredbe glede sigurnosti (sedamnaesto poglavlje) i
ratifikacija i potpis (osamnaesto poglavlje).
