Od druge polovine 16. stoljeća senjski uskoci, prebjezi na austrijski teritorij s područja pod osmanlijskom vlašću, ugrožavali su mletačku plovidbu Jadranom. Sukobi su bili toliko nemilosrdni da su 1615. izazvali takozvani Uskočki rat, sukob dviju velikih sila – Venecije i Austrije. Rat je okončan 26. rujna 1617. Madridskim mirom, ali su borbe u Istri potrajale još gotovo godinu dana. Otvoreni sukob na moru počeo je mnogo prije, još 50-ih godina 16. stoljeća.
Okrutni i beskrupulozni uskočki ratnici svojim su brzim lađama ugrožavali promet i trgovinu jadranskom obalom, a od njihovih su pohoda stradavali brodovi pod zastavama mnogih država. Rat između uskoka i Mlečana dosegao je vrhunac 1573. kada je vojvoda Juraj Daničić s 250 uskoka zarobio jedan od najbolje opremljenih mletačkih brodova s vrlo vrijednim teretom. Venecija je odgovorila blokadom Senja, a od bečkog dvora zahtijevala je da spriječi uskočke akcije. No Beč nije ometao uskoke, nego ih je koristio kao sredstvo pritiska na Veneciju koja je morala organizirati posebnu flotu za borbu protiv uskoka.
Unatoč svim mjerama, uskoci su pojačavali napade i nanosili goleme gubitke mletačkoj trgovini. Mletačkim osvajanjem Karlobaga 1615. te napadom na frankopanski grad Novi i službeno počinje Austrijsko-mletački rat. Nakon što su Mlečani upali na austrijski teritorij, u tršćansku okolicu pristiže hrvatska vojska pod vodstvom vicegenerala Hrvatske krajine Vuka Krste Frankopana i nanosi težak poraz mletačkim postrojbama. Posebno teške borbe vodile su se u Istri, na crtama razgraničenja između mletačkih i austrijskih stečevina.
Nakon mirovnih pregovora u Parizu rat se trebao okončati Madridskim mirom 1617., ali su obje strane u Istri tek u srpnju 1618. uspostavile mir. Unatoč neriješenom ishodu rata, Austrija je protjerala uskoke iz Senja u Žumberak i oko Otočca, manji dio oko Pazina i ispod Učke, a u grad je dovela njemačku posadu.
