Nakon kapitulacije nacističke Njemačke formirane su Savezna Republika Njemačka (Zapadna Njemačka) i Njemačka Demokratska Republika (Istočna Njemačka). Zapadna Njemačka razvijala se u kontekstu slobodne tržišne ekonomije, dok stanovništvo Istočne Njemačka nije uživalo blagodati stanovnika susjedne Njemačke pa su prebjezi u Zapadnu Njemačku postali sve češći. Kako bi spriječili bijeg svojih građana, izgrađen je zid od armiranoga betona, željeza i bodljikave žice dugačke oko 160 km, koja je odvajala Zapadni od Istočnoga Berlina. Sovjeti su počeli graditi zid u kolovozu 1961. godine; bio je visok 3,6 metara i dug 46 km. Urušavanjem komunističkoga režima i pod pritiskom demonstracija, 9. studenoga 1989. granice su otvorene i dopušten je prijelaz u Zapadni Berlin.
Rušenje je označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije ne samo u Istočnoj Njemačkoj nego i u većini dotad socijalističkih država u Europi. Ove godine obilježava se 30. godišnjica rušenja zida.
Tekst je prvotno objavljen u rubrici "Vojnopovijesni vremeplov" tiskanog izdanja časopisa u studenome 2019.
Sreća da su klimavi režimi u željeznom stisku SSSR-a propali, taj pad se naslućivao 56. u Madjarskoj, 68. u Čehoslovačkoj i 80. u Poljskoj. Danas, rušenje Berlinskog zida simbolizira završetak Hladnog rata i Ujedinjenu Europu.