Izuzetan strateški položaj na mjestu prilaza iz unutrašnjosti prema središnjoj Dalmaciji, odnosno Splitu, dalo je Klisu posebnu važnost u zbivanjima, počevši od prapovijesti do 20. stoljeća. Jedan dio bogate kliške povijesti obradio je povjesničar i publicist Marko Perojević (1876. – 1943.) u knjizi „Petar Kružić: kapetan i knez grada Klisa“ objavljenoj u Zagrebu 1931. godine.
Pri pisanju djela najprije se usredotočio na prikaz povijesti Klisa od početka 15. stoljeća i sukoba onodobnih sila, a u to se potom uvlači lik hrvatskog vojskovođe Petra Kružića koji se kao odličan i hrabar ratnik istakao u borbama protiv Osmanlija kraj Senja, u Solinu i Klisu, zbog čega im je bio trn u oku. Njegova borbenost i držanje postali su legendarni, kao i uskoci koji su nakon pada Klisa pod osmansku vlast 1537. godine prešli u Senj.
Djelo „Petar Kružić: kapetan i knez grada Klisa“ Marka Perojevića nije dakle životopis samo jednog vojskovođe, već dio povijesti Klisa, Dalmacije i Hrvatske u cjelini. Čitajući knjigu ne možemo se oteti dojmu o teškom razdoblju hrvatske povijesti u kojem je Kružić živio i u kojem je položio svoj život za obranu domovine. Knjiga nije, unatoč nizu novih priloga, izgubila na svojoj važnosti, osobito zbog jasnoće pripovijedanja te bogatstva tekstualnih podataka. To je i danas čini nezaobilaznim štivom za povjesničare, povjesničare umjetnosti, kao i za sve čitatelje koje zanima ratna i vojna povijest splitskog salonitanskog područja, ali i hrvatska povijest općenito.
Marko Perojević bio je hrvatski povjesničar i publicist (Trogir, 16. X. 1876. – Sarajevo, 28. IX. 1943.). Završio je teologiju u Zadru te je 1900.–20. bio u svećeničkoj službi. Godine 1920. pristupio je Hrvatskoj starokatoličkoj crkvi, a 1921. stupio je u državnu službu kao vladin perovođa u Sarajevu. Nakon umirovljenja 1924. posvetio se publicističkomu radu. Bio je član uredništva sarajevskoga Jutarnjeg lista i Napretka, a povijesne priloge objavljivao je u Jadranskom dnevniku, Jugoslavenskom listu, Hrvatskom dnevniku i Novom listu.
U znanstvenom radu bavio se crkvenom poviješću u doba hrvatskih narodnih vladara (Ninski biskup u povijesti hrvatskog naroda, 1939.) i poviješću Klisa i Trogira (Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa, 1931.; Život i djela Petra Kružića kliškog i senjskog kapetana, 1932.; Klis u turskoj vlasti, 1936.). Jedan je od autora opsežne Poviesti hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do god. 1463. (1942.), u kojoj je, na temelju dotada neobjavljene građe, prikazao povijest srednjovjekovne Bosne. Ostala djela: Hiljadugodišnjica hrvatskoga kraljevstva (g. 925–1925.) (1925.), Dva borca za slobodu: Mihač Vitturi i biskup Simon Dominis (1933.), Postanak Kaštela (1934.).
Pretisak ovoga djela upravo je izašao u sunakladništvu zagrebačke nakladničke kuće Dominović d.o.o. i solinskog ogranka Matice hrvatske.
