U obrani Republike Hrvatske od velikosrpske agresije sudjelovale su brojne nacionalne manjine, a među njima i mnogi Romi. Ova knjiga odgovara na pitanja tko su Romi koji su kroz Narodnu zaštitu, Hrvatsku vojsku i policiju stali na branik domovine, koji su bili njihovi motivi i u kojim su sve krajevima Hrvatske sudjelovali u ratu.
Također, knjiga tematizira bolnu temu stradanja romskoga stanovništva na okupiranim područjima Republike Hrvatske, osobito na Banovini. Temelj ove knjige su brojna svjedočanstva Roma, njihovih suboraca i zapovjednika koji su sudjelovali u Domovinskome ratu, upotpunjena dostupnim novinskim i televizijskim arhivom. Ti materijali kontekstualizirani su relevantnom literaturom vezanom uz Domovinski rat s ciljem da čitateljstvo stekne što bolji uvid u ulogu Roma u Domovinskome ratu. Kako bi nadomjestio nedostatak arhivskoga gradiva kada je u pitanju ova tema, autor je prikupio niz usmenih svjedočanstava diljem Hrvatske, od Primorja do istočne Slavonije. Gradivo prikupljeno metodom usmene povijesti detaljno je transkribirano i naknadno autorizirano od strane kazivača. Iako se u historiografiji smatraju sekundarnim gradivom, prikupljena svjedočanstva bila su od velike pomoći, osobito u razumijevanju događaja o kojima ne postoje izvori, odnosno procesa o kojima su izvori oskudni. Usmena povijest pruža nam uvid u individualno iskustvo pojedinaca koje ne nalazimo u službenim dokumentima, a vrlo je bitno naglasiti da je autor formiranjem pojedinih pitanja došao do izravnih saznanja o temama koje su ga posebno zanimale (npr. aproksimativan broj Roma sudionika Domovinskoga rata), a koje se nisu mogle naći u dostupnome gradivu. Isto tako, ovom metodom koristili smo se ne samo kako bismo saznali podatke o manje poznatim činjenicama, nego i da bismo dobili informacije o općoj atmosferi te načinu razmišljanja i djelovanja u određenim situacijama.
S druge strane, nedostatci usmene povijesti su selektivno pamćenje, naknadno mijenjanje slike o nekome događaju ili temi, te na koncu i čimbenik zaborava, no bitno je istaknuti kako je autor, pristupajući odabranim kazivačima, bio svjestan pozitivnih i negativnih strana metode usmene povijesti. Posebnu dimenziju knjizi daju i fotografije koje su dosad stajale u obiteljskim albumima Roma sudionika Domovinskoga rata, a kroz ovu knjigu napokon će ih imati prilike vidjeti i šira javnost.
