A zapravo je riječ o jednom od najznačajnijih ratnih sukoba druge polovice 20. stoljeća. Dovoljno je napomenuti nekoliko činjenica. U ratu su bile velike zemlje, Argentina i Velika Britanija. U jeku hladnog rata i blokovske podjele svijeta sukobile su se dvije zemlje koje su pripadale antikomunističkom bloku.SAD se našao u poziciji da su međusobno ratovala dva njegova saveznika. Rat je poznat i po tome da se vodio isključivo konvencionalnim snagama. I kako napominje autor teksta o njemu, Mario Raguž, sukob je unio novine u sustave ratovanja i ustroje oružanih snaga diljem svijeta.
Primjeri su potapanje argentinske krstarice „General Belgrano“ u napadu britanske podmornice na nuklearni pogon „Conqueror“, teško oštećenje argentinske podmornice „Santa Fe“ u akciji britanskih helikoptera „Westland Wessex“ te potapanje britanskog razarača „Shefeld“ u prvom napadu raketama zrak – more u povijesti.Rat je iza sebe ostavio i snažne političke, a onda i gospodarske posljedice. U Argentini je godinu dana kasnije, nakon užasavajućeg poraza, doveo do pada vojne hunte i demokratizacije zemlje.
U Velikoj je Britaniji pak Margaret Tatcher na idućim izborima pomela oporbene laburiste te provela snažne neoliberalne gospodarske reforme. Uglavnom, mnogo toga nakon kratkotrajnog Falklandskog rata nije bilo isto. No nas više od samog rata zanima uloga Hrvata u njemu, odnosno Argentinaca hrvatskog podrijetla jer je gotovo nepoznata činjenica u nas da su u Argentini pravi nacionalni junaci trojica pilota hrvatskog podrijetla: poručnik Daniel Antonio Jukić – pripadnik Argentinskih zračnih snaga te dvojica pripadnika Argentinskog mornaričkog zrakoplovstva, kapetani korvete, Roberto Ćurilović i Sergio Sepetić.
Ekskluzivnu priču o njima u Falklandskom ratu imamo prvi zahvaljujući upravo spomenutom kolegi Mariju Ragužu, kojemu zahvaljujem na itekako vrijednom materijalu. Vrijedan je najviše po tome što je on osobno boravio u Argentini, razgovarao s obiteljima spomenutih pilota, prikupio niz fotogra? ja i dokumenata, a bio je i na samim Falklandima, na ratnom poprištu, ali i u Britaniji, s Britancima koji su ratovali na suprotnoj strani. Uglavnom, vrhunska priča! Usto vas, dragi čitatelji, upućujem na drugi nastavak analize bitke za Trst, ovaj put smještene u 1953. godinu, kada tršćanska kriza dostiže vrhunac. Tu je i niz odličnih priča iz Domovinskoga rata, kao i obično, a svakako treba naglasiti i odličan prvi dio obrade svih dvanaest bitaka na rijeci Soči za vrijeme Prvog svjetskog rata. A tu je i Krbavska bitka...
