Budući je većina naoružanja TO Hrvatske od svibnja 1990. godine bila pod „ključem“ JNA, Hrvatska je za naoružanje svojih postrojbi iskoristila preostali (manji) dio naoružanja TO (koji se nalazio u skladištima većih poduzeća) i naoružanje pričuvnog sastava policije.
U tom periodu hrvatsko rukovodstvo bilo je prisiljena organizirati ilegalni uvoz pješačkog naoružanja. Neplanirana mogućnost za pribavljanje naoružanja ukazala se tijekom premještanja postrojbi JNA iz Slovenije u kolovozu 1991. godine. Naime, dio naoružanja i vojne opreme iz Slovenije prevožen je magistralnom željezničkom prugom kroz Slavoniju. Tako je željeznička kompozicija, koja je 21. kolovoza upućene iz Slovenije, zaustavljena 28. kolovoza na željezničkom kolodvoru u Slavonskom Brodu od strane ZNG-a. Nakon razoružanja vojne pratnje željezničkog transporta, zaplijenjena su: 54 topa 76 mm ZIS, 86 minobacača 120 mm, 46 protuzračnih topova 20/3 mm, 68 lakih raketnih lansera 128 mm i 60 lansera za protuoklopni prijenosni raketni sustav 9K11 Maljutka. Potom je na željezničkoj postaji u Sibinju (zapadno od Slavonskog Broda) 1. rujna zaustavljena još jedna željeznička kompozicija te zaplijenjen teret (radilo se o intendantskoj i neborbenoj opremi). Istodobno su na željezničkom čvorištu Vinkovci zaustavljene četiri željezničke kompozicije te je potom zaplijenjeno: šest haubica 105 mm, jedna haubica 155 mm, 17 gorskih topova 76 mm, osam minobacača 120 mm, tri protuzračna topa 40 mm, šest protuzračnih topova 20 mm, 10 ručnih bacača, 1000 komada automatskih pušaka, 28 raznih neborbenih vozila, jedno neispravno borbeno vozilo te veća količina inženjerijskih sredstava.
Zbog sve veće eskalacije sukoba, tijekom kojih su postrojbe JNA otvoreno počele pružati potporu pobunjenim Srbima, tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić, u funkciji vrhovnog zapovjednika OS SFRJ, zapovjedio je postrojbama JNA povlačenje u matične vojarne 11. rujna 1991. godine sa rokom provedbe od 48 sati. „Krnje“ Predsjedništvo SFRJ te vojni vrh JNA odmah su odbili izvršiti navedenu zapovijed te je ponukan time Predsjednik Hrvatske idućeg dana, 12. rujna 1991. godine, potpisao zapovijed o napadu na vojarne JNA, odnosno, stavljanje istih u blokadu (prekid opskrbe te isključivanje vode, struje i telefona) na slobodnom području Hrvatske sa početkom izvršenja 13. rujna.
Ipak, prve zapljene i zauzimanja objekata JNA dogodila su se i prije donošenja formalne odluke o zauzimanju istih. Tako se na području Zaprešića, 28. lipnja, predalo ispražnjeno skladište goriva Januševec (zarobljeno 30 pripadnika JNA). U Pločama su, 23. srpnja, pripadnici 4. A brigade ZNG-a iz Splita, uz pomoć policije iz Metkovića, iz kontingenta naoružanja predviđenog za izvoz, uspjeli uzeti 2000 komada automatskih pušaka i 120 tona pripadajućeg streljiva (operacija Zbrojovka). Skupina civila nasilno ulazi 30. kolovoza 1991. godine na vojno automatizirano strelište Vrapčanski potok (Susedgrad/Zagreb) te odnosi 42 puške i četiri pištolja i veću količinu streljiva. Prva vojarna JNA koja se predala bila je sisačka Barutana, 3. rujna, kada se predala cjelokupna posada (30 pripadnika JNA) sa kompletnom opremom i sredstvima (većina zarobljenih sredstava i opreme pripadala je rodu inženjerije). Uz navedena inženjerijska sredstva zarobljeno je i osam protuzračnih topova 20/3 mm i oko stotinjak pušaka. Idućeg dana, 13. rujna, predao se Dom JNA u Zadru (zarobljeno desetak pripadnika JNA).
https://despot-infinitus.com/proizvod/agresija-jna-na-hrvatsku-1991-planovi-pripreme-i-provedba/
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. avibnja 2023.
