IZ NOVOG BROJA

RIMSKA VOJSKA - gospodar bojišnica antičkog doba

Wikimedia Commons
27.04.2023.
u 08:58

Poznatom uzrečicom kako „Rim nije izgrađen u jednom danu“, vjerujem da će se svakom čitatelju već nametnuti misao kako su uzroci uspjeha rimske vojske mnogo širi i dublji od taktika na terenu i naoružanja

Prva asocijacija na Rim većini nas je, vjerujem, vojska, a s tim paralelno i velika rimska ekspanzija. Ako se povedemo za tisućljetnom rimskom poviješću – od njegova najstarijega perioda kada je bio kraljevstvom, preko perioda cara Trajana kada je opsegom kao carstvo bio najveći u svojoj povijesti, pa do pada njegova zapadnog dijela 476. g. po. Kr. – i poznatom uzrečicom kako „Rim nije izgrađen u jednom danu“, vjerujem da će se i najobičnijem čitatelju već nametnuti misao kako su uzroci uspjeha rimske vojske mnogo širi i dublji od taktika na terenu i naoružanja.

I tu se već najavljuje bogat niz aspekata koji se vezuju uz vojnu povijest, a na koje je Hrvoje Spajić u knjizi Rimska vojska: gospodar bojišnica antike (Despot infinitus, 2019., 199 str.), čiji će prikaz redom po poglavljima u nastavku biti prikazan, ukazao. I nije prvi put da Spajić na to ukazuje, već je to napravio i u nizu knjiga vojne tematike, a koje je objavio u kratkom periodu. U ovoj knjizi nastoje se razmotriti razlozi uspjeha rimske vojske koju je Spajić, slikovitim naslovom, ocijenio kao „gospodara bojišnica antike“. U Uvodu (str. 10–12) knjige autor je iznio cilj knjige – razmotriti što sve mogu postići dobro obučeni i disciplinirani ljudi kada su njihova nastojanja usredotočena na službu državi koja ih je poštovala. Osim toga, naglasio je i da je ova knjiga zapravo sažet pregled rimske vojne mašinerije od razdoblja utemeljenja Rima u 8. st. pr. Kr., do pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. g. po. Kr., a dotiče se i djelića bizantske povijesti. I o samom Bizantu je Spajić već objavio monografiju (Bizant i rat. Temeljna vojna i ratovodstvena obilježja bizantskoga društva 600. – 1453., 2019., naklada Despot infinitus), na koju se ovom o rimskoj vojsci zapravo kvalitetno nadovezao.

Prvo „pravo“ poglavlje, kao što i sam naslov obznanjuje (Postanak, str. 13–28), govori o najstarijoj rimskoj vojsci, hoplitskim taktikama koje su razvijene u Grčkoj ali koje su pristigle u Etruriju pa onda u Rim i među ostala latinska plemena, osvrtima povjesničara Tita Livija na reforme Servija Tulija, te ranom konjaništvu koje se, prema zapisima Livija, prvi put pojavilo 403. g. pr. Kr. (usp. str. 25), tijekom konačne i odlučne borbe s etrurskim gradom Veji. Valja natuknuti kako je pretposljednji rimski kralj Servije Tulije (578. – 534. g. pr. Kr.) pokušao građanina po starome plemenskom disciplinirani ljudi kada su njihova nastojanja usredotočena na službu državi koja ih je poštovala. Osim toga, naglasio je i da je ova knjiga zapravo sažet pregled rimske vojne mašinerije od razdoblja utemeljenja Rima u 8. st. pr. Kr., do pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. g. po. Kr., a dotiče se i djelića bizantske povijesti. I o samom Bizantu je Spajić već objavio monografiju (Bizant i rat. Temeljna vojna i ratovodstvena obilježja bizantskoga društva 600. – 1453., 2019., naklada Despot infinitus), na koju se ovom o rimskoj vojsci zapravo kvalitetno nadovezao. Prvo „pravo“ poglavlje, kao što i sam naslov obznanjuje (Postanak, str. 13–28), govori o najstarijoj rimskoj vojsci, hoplitskim taktikama koje su razvijene u Grčkoj ali koje su pristigle u Etruriju pa onda u Rim i među ostala latinska plemena, osvrtima povjesničara Tita Livija na reforme Servija Tulija, te ranom konjaništvu koje se, prema zapisima Livija, prvi put pojavilo 403. g. pr. Kr. (usp. str. 25), tijekom konačne i odlučne borbe s etrurskim gradom Veji. Valja natuknuti kako je pretposljednji rimski kralj Servije Tulije (578. – 534. g. pr. Kr.) pokušao građanina po starome plemenskom ili čak krvnom ključu zamijeniti novim pravilom temeljenim na prebivalištu, čime se ujedno povećao i broj kandidata za ulazak u rimsku vojsku. Ti novodefinirani građani bili su onda podvrgnuti popisu (cenzu) prema kojem se procjenjivalo njihovo blagostanje (prije svega, financije), a oni su potom osiguravali temelj novačenja u vojsku u kojoj je bilo obvezno da zdravi i boljestojeći stanovnici službuju i sami osiguravaju vojničku opremu (usp. str. 18).

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. travnja 2023.

Foto: Despot Infinitus

https://despot-infinitus.com/proizvod/rimska-vojska/

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije