Naslovnica

Standard samohodnim haubicama postavili Amerikanci, zatim ih razvili Sovjeti

Nakon što smo u VP-u imali temu o sovjetskom zrakoplovstvu u hladnome ratu, zatim o sovjetskom oklopništvu u istome razdoblju, pa o sovjetskim helikopterima i o sovjetskim borbenim transporterima, u ovome broju objavljujemo petu temu iz istog razdoblja – o sovjetskoj samohodnoj artiljeriji!
05. ožujka 2020. u 07:38 0 komentara 857 prikaza
Foto: Vojna povijest

Nakon što smo u VP-u imali temu o sovjetskom zrakoplovstvu u hladnome ratu, zatim o sovjetskom oklopništvu u istome razdoblju, pa o sovjetskim helikopterima i o sovjetskim borbenim transporterima, u ovome broju objavljujemo petu temu iz istog razdoblja – o sovjetskoj samohodnoj artiljeriji!

UVODNIK NOVOGA BROJA O tri operacije HV-a u jednome broju - Maslenica, Peruća i Otkos-10

Vjerujem da ste dosta toga novoga doznali iz prethodna četiri spomenuta članka, jer ove teme u Hrvatskoj dosad nitko nije obradio tako detaljno, ili ih uopće nitko dosad nije obradio, pa tako ni ovu petu temu. Ova peta tema posebno je zanimljiva jer su Sovjeti, kako piše autor Mislav Mihulja, iznenađujuće kasnili u razvoju samohodnih haubica, stvorivši svoj prvi model tek početkom sedamdesetih godina kada je to već odavno bio standard u većini oružanih snaga Europe i svijeta. Primjerice, kod transportera su rapidno krenuli uvoditi razne inovacije počevši od šezdesetih godina prošloga stoljeća, a u kontekstu samohodnih haubica nije bilo tako. Štoviše, najzanimljivije od svega jest činjenica da je to područje zapravo jedno od vrlo rijetkih, ako ne i jedino polje u okviru vojne tehnike kopnenih snaga, odnosno vojske, čije suvremene standarde nisu postavili Sovjeti, nego, pomalo iznenađujuće, njihovi suparnici – Amerikanci. I Mihulja dobro zaključuje: “To je ponovno, u drugu ruku, ironično ne samo zato što su gotovo sve ostale inovacije uveli te standardne postavili upravo Sovjeti, nego i zato što se Zapad, poglavito Amerikanci, u to doba uvelike te znatno više koncentrirao prvobitno na razvoj ratnoga zrakoplovstva, u čije je ulaganje prvenstveno stavljen naglasak kroz cijelo razdoblje hladnoga rata, a zatim i ratne mornarice.”

U ovome broju imamo i dvije teme iz Domovinskoga rata. Jedna je o sudjelovanju Ozljana u obrani domovine, odnosno o ratnome putu 3. bojne 129. brigade Hrvatske vojske. A druga je tema nova filmska kritika iz pera našeg kritičara Arsena Brizića, koji je opet posve aktualan, jer u ovome broju imate osvrt na upravo završenu seriju HTV-a „Nestali“ za koju Brizić navodi da je „dobra ratna domaća serija o izgubljenoj postrojbi koja ima sjajne likove i dinamiku, no nedostaje joj dobro posložena priča“. Sve o njoj čitajte dakako na stražnjim stranicama ovog broja magazina.

 | Autor : Vojna povijest Foto: Vojna povijest

UVODNIK NOVOGA BROJA Djelovanje srpskoga topništva može se usporediti s djelovanjem današnjih terorističkih skupina DOMOVINSKI RAT - KNJIGE Zašto su slali vojsku u UNPROFOR? UVODNIK NOVOGA BROJA Zašto je mali Biograd postao velika meta srpskoga topništva?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.