Revolucionarna zbivanja u Europi 1848. godine, čiji je cilj bio svrgavanje starih apsolutističkih režima te uspostava novoga, slobodnijega društva temeljenoga na poštovanju osnovnih ljudskih prava, našla su svoj odjek i u Hrvatskoj. Kao što su Mađari tražili ukidanje apsolutizma, slobodu naroda unutar Monarhije, ustav te zasebnu vladu za Ugarsku, tako su Hrvati unutar Ugarske tražili isto što i ona od Beča.
U Zagrebu je sazvana Narodna skupština koja je u ožujku prihvatila „Zahtijevanja naroda sastavljena od 30 točaka. Među trideset postavljenih zahtjeva Narodna skupština istaknula je da kralj imenuje Josipa Jelačića banom koji bi upravljao ujedinjenom Hrvatskom, Slavonijom, Dalmacijom, Vojnom krajinom i Rijekom. Jelačić je bio idealna osoba za bansku čast jer je u narodu bio poštovan kao iskreni domoljub, pa je 5. lipnja svečano ustoličen u Zagrebu za hrvatskoga bana. Istoga dana svečano je otvoreno zasjedanje Hrvatskoga sabora, prvoga čiji su članovi izabrani na načelima građanskoga liberalizma.
Tekst je prvotno objavljen u rubrici "Vojnopovijesni vremeplov" tiskanog izdanja časopisa u lipnju 2019.
Vеčегаs sam slоbоdna Želitе li рорiti piće, кliкnite vеzu dа biste рrоnašli moj рrofil s telеfonskim brojem ... ...........................➤➤➤➤➤➤➤ cutt.ly/NyvKMnJ