Naslovnica

Vojničke i dočasničke sablje u NDH

Budući da NDH do 1944. nije imala svoju proizvodnju sablji, podijeljene su sablje iz bivših arsenala vojske Kraljevine Jugoslavije, mahom austrougarske sablje.
20. kolovoza 2019. u 07:36 0 komentara 1750 prikaza
Foto: Zlatko Čondić

Razdoblje Nezavisne Države Hrvatske nepresušan je izvor za sve kolekcionare i istraživače toga iznimno važnoga dijela hrvatske povijesti. Zbog bezbrojnih uništenih artefakata i višegodišnje šutnje prouzročene strahom od represije u bivšem „narodnom“ režimu, ne treba čuditi da je do nekih podataka bilo gotovo nemoguće doći.

POVIJEST ORUŽJA Sve o artiljeriji 17. i 18. stoljeća

Tek nakon pobjede u Domovinskome ratu i uspostave samostalne i neovisne Republike Hrvatske mnoge neispričane priče i davno skrivene fotografije iz obiteljskih albuma počele su polako izlaziti na svjetlo dana, a brojni povjesničari počeli su se iz različitih razloga baviti ovom nadasve zanimljivom tematikom. Upravo su te fotografije najvjerodostojniji izvor na osnovu kojega s popriličnom sigurnošću možemo rekonstruirati s kakvom su sve opremom i naoružanjem raspolagali hrvatski vojnici na samome početku Drugoga svjetskog rata.

Posebno zanimljivo, i nažalost nedovoljno istraženo područje odnosi se na sablje iz ranoga razdoblja Nezavisne Države Hrvatske. Budući da Hrvatska do 1944. godine nije imala svoju proizvodnju sablji, a one su i dotad službeno bile propisane za vojnike, dočasnike i časnike pojedinih konjaničkih domobranskih postrojbi, pristupilo se najjednostavnijem rješenju – podijeljene su im sablje iz bivših arsenala vojske Kraljevine Jugoslavije. Mahom se tu radilo o starim, davno kupljenim ili zaplijenjenim austrougarskim vojničkim i časničkim konjaničkim sabljama M.1861, M.1869 i M.1904.

Sablja je prema važećem propisu nošena o lijevome boku ili obješena o stražnju lijevu stranu sedla. Nošena je na dužem kožnom visku kroz koji se provlačio obični široki vojnički remen. Uz sablju je išla i kožna kićanka („Faustriemen“) s nešto dužim resama od onih austrougarskih. Pomoću nje se sablja u borbi fiksirala za zglob konjanika i tako se preveniralo njezino eventualno ispadanje iz ruke od siline zamaha. Sudeći prema sačuvanim fotografijama iz toga razdoblja, na kojima je vidljiva poprilična šarolikost u opremi i naoružanju, očito je da svi propisi baš i nisu strogo poštovani.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 3. kolovoza 2019.            

IZ NOVOG BROJA Priča o jednoj sablji BORBE ZA ŠIROKI BRIJEG - PRVI DIO Njemačka obrambena "Zelena crta" ŽIVOTOPIS Ustaški pukovnik na jugoslavenskoj poštanskoj marki
 
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.