Iako smo o barunu Franji Trenku već pisali, i objasnili poveznicu grada Pakraca, našega muzeja i Trenkovih pandura („Vojna povijest“ broj 93, prosinac 2018. godine), jedan prošlogodišnji događaj inspirirao nas je da se vratimo ovoj temi, a glavni „krivac“ za to je skupina forenzičkih antropologa s Masarykova Sveučilišta u Brnu u Republici Češkoj.
Oni su 270 godina nakon smrti Franje Trenka odlučili modernim antropološkim istraživanjima mumificiranoga tijela dati jedan novi uvid u izgled ovoga kontroverznog vojskovođe te uz pomoć najsuvremenije digitalne tehnologije i animacijskoga programa „Autodesk MotionBuilder“ te postupaka koji se koriste u filmskoj industriji izraditi video u kojemu virtualni barun Trenk u svojoj tamničkoj sobi svira violinu i piše pismo te uz pomoć štapa vježba simuliranu borbu mačem i šeće dvorištem utvrde Špilberk. Zanimljivo je što je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće s mumije ukraden palac lijeve ruke koji je nepoznata osoba prije nekoliko godina poklonila Gradskomu muzeju Brno. Nakon što je palac postao vlasništvo muzeja, oni su ga predali kapucinima koji ga ponovno stavljaju uz tijelo Franje Trenka gdje i pripada. Upravo tim povratkom Trenkova palca na mumiju počinje suradnja i pregovori oko mogućnosti njezina temeljitog istraživanja. Tijekom istraživanja načinjeno je 27 019 CT snimaka glave i tijela, od kojih je izrađeno 157 digitalnih modela, a mumificirano se tijelo snimalo pod infracrvenim (IR) i ultraljubičastim (UV) zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive detalje površine.
Ova je rekonstrukcija jedinstvena i po tome što se uz lice istodobno rekonstruiralo i cijelo tijelo, uključujući odjeću. Ove metode prikazuju različite, golim okom nevidljive ili slabo vidljive detalje površine te je uzeto i sedam uzoraka mumificiranoga mekog tkiva s područja glave, vrata, zdjelice i potkoljenice za genetsku analizu.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. lipnja 2021.