IZ NOVOG BROJA

Bitka za Atlantik - treći dio

Foto: Wikimedia Commons
Bitka za Atlantik - treći dio
17.10.2022.
u 13:13
Pobjeda spasa za Europu i svijet
Pogledaj originalni članak

Kada su Sjedinjene Države napokon uvele konvoje, gubitci brodova koje su potopile njemačke podmornice brzo su smanjeni, te je Dönitz shvatio da se njegove podmornice mogu bolje upotrijebiti negdje drugdje.

Stoga, 14. srpnja 1942. godine on naređuje podmornicama povlačenje sa američke atlantske obale, i krajem srpnja 1942. godine svoju pažnju ponovno usmjerava na Sjeverni Atlantik. Konvoj SC 94 je posvjedočio povratak njemačkih podmornica na konvojskim rutama iz Kanade do britanskoga otočja. Na Atlantiku se nalazilo dovoljno podmornica tako da su one mogle formirati nekoliko vučjih čopora kako bi napale različite konvojske rute. Obično je između deste i petnaest podmornica izvršilo napad u jedan ili dva vala, tijekom dana slijedeći konvoje poput SC 104 i SC 107 i napadajući ih tijekom noći. Gubitci su ubrzano povećani, a u listopadu 1942. godine potopljeno je 56 brodova (preko 258,000 tona) u „zračnoj praznini“ između Greenlanda i Islanda koju još uvijek nisu nadzirale sve učestalije savezničke zračne ophodnje.

Na dan 19. studenoga 1942. godine admiral Noble je smijenjen s mjesta Vrhovnoga zapovjednika Komande zapadnih prilaza, a njegovo mjesto preuzima Sir Max Horton. Horton je skoristio rastući broj eskortnih brodova dostupnih Komandi zapadnih prilaza kako bi organizirao „grupe za potporu“ koje su korištene za pojačanje pratnji konvoja koji su se našli pod udarima napada. Za razliku od regularnih eskortnih grupa, grupe za potporu nisu bile direktno odgovorne za sigurnost nijednoga osobitoga konvoja. Spomenuti manjak odgovornosti dao im je znatno veću taktičku fleksibilnost, dopuštajući grupama za potporu da podijele brodove u lovu na podmornice otkrivene izviđanjem iz zraka ili visoko-frekventnim uređajima (HF/ DF). U situaciji kada su se regularni eskortni brodovi morali vratiti svojemu konvoju, grupe za potporu bile su u stanju ustrajati u lovu na podmornicu dulje vrijeme. Jedna od taktika koju je koristio kapetan Walker sastojala se od toga da je on sjedio iznad podmornice i čekao dok ona ne bi ostala bez zraka i bila prisiljena izroniti.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. listopada 2022.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.