IZ NOVOG BROJA

Carski kraljevski "Komandosi"

Foto: Wikimedia Commons
Carski kraljevski "Komandosi"
13.03.2019.
u 07:38
Jedan od sve bitnijih čimbenika u Velikom ratu na Jadranu bile su talijanske motorne torpedne brodice, M. A. S. ili MAS koje su prodirale na sidrišta, poput onih u Draču, Trstu, ili čak Bakru.
Pogledaj originalni članak

Ratno oduševljenje u petoj ratnoj godini znatno je splasnulo, ali austrougarska mornarica i dalje se nadala pobjedi ili barem „pravednomu miru“, premda je protivnička premoć bila sve veća. Jedan od sve bitnijih čimbenika u ratu na Jadranu bile su talijanske motorne torpedne brodice, M. A. S. ili MAS („Motoscaffi armati, silurante“), koje su prodirale na sidrišta, poput onih u Draču, Trstu, ili čak Bakru duboko u Kvarnerskome zaljevu, ili napadale austrougarski pomorski promet na pučini.

Carski i kraljevski brodograditelji i izumitelji vjerovali su u koncept većih parnih torpiljarki uporabivih i na pučini, ali izradili su i nekoliko projekata brzih motornih torpednih brodica ili topovnjača, čak i prvoga „hovercrafta“. Njihova gradnja prekasno je počela te nisu pravodobno dovršene, dok je spomenuti „pokusni klizar“ („Versuchsgleitboot“) nakon prvih pokusa raspremljen i izrezan, a na njemu uporabljeni zrakoplovni motori vraćeni su Arsenalu u Puli jer ih nikad nije bilo dovoljno.

Najjednostavniji način doći do uporabivoga projekta bila bi zapljena jednoga od talijanskih MAS-ova, što ipak nije bilo lako jer su se nalazili u relativno dobro čuvanim lukama na drugoj obali Jadrana. Jedan mlađi pomorski časnik, već umirovljeni „Linienschiffsleutnant“ (poručnik bojnoga broda) Josef Veith smatrao je ipak da je takva akcija moguća i obećavajuća.

Povod operaciji bio je bijeg c. i kr. torpiljarke „11“ iz Šibenika u Anconu, kada su je u ljetu 1917. godine oteli pobunjeni dočasnici i mornari, zatvorivši dvojicu časnika u potpalublje. Za Veitha je bilo pitanje časti izvesti „husarski prepad“ na Anconu i vratiti torpiljarku kući (ili oteti neku talijansku torpiljarku kako bi se „izravnao račun“), što je u jesen 1917. godine predložio tadašnjemu zapovjedniku c. i kr. flote, admiralu Maksimilijanu Njegovanu. Flotni zapovjednik odbio je prijedlog kao „fantaziju“, ali Veith nije mirovao i ponovno se obratio sa svojom idejom novomu zapovjedniku brodovlja, kontraadmiralu Nikolausu Horthyju, nakon što je preuzeo zapovjedništvo u veljači 1918. godine.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. ožujka 2019.      

  


 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.