Cilj je ove knjige odgovoriti na postavljena istraživačka pitanja kako se Prvi svjetski rat, nazivan i Veliki rat, odrazio na grad i funkcioniranje grada kao cjeline, kako se odrazio na stanovništvo i koje su posljedice rata vidljive u društvu, gospodarstvu, svakodnevici.
Slobodni i kraljevski glavni grad Zagreb, političko središte hrvatskih zemalja, Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, točnije, političko, gospodarsko i kulturno središte Banske Hrvatske (Kraljevina Hrvatske i Slavonije), bio je u pozadini svih bojišnica te nije bio izravno zahvaćen ratnim djelovanjima. Stoga se rat odrazio na grad i stanovništvo svojim neizravnim posljedicama: mobilizacijama, novačenjima, problemima ratnoga gospodarstva (manjkom radne snage, nestašicama namirnica i potrepština) te mnogobrojnim negativnim, ali i pozitivnim promjenama u društvu, tj. društvenoj strukturi.
U hrvatskoj historiografiji do kraja 20. i početka 21. stoljeća Veliki rat bio je zanemaren iz niza razloga, prvenstveno političke prirode. Naime, 1918. godine, nakon završetka rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije, hrvatske zemlje ujedinile su se s Kraljevinom Srbijom (i Crnom Gorom), dojučerašnjim neprijateljem. Navedena činjenica, uz ratne traume pojedinaca sudionika borbi, ali i civila kojima su još bila živa sjećanja na nestašice, glad i stradavanja, uzrokovala je i manje zanimanje za ratno razdoblje. Do početka Drugoga svjetskog rata objavljivana su sjećanja pojedinaca, dnevnički zapisi i memoari sudionika borbi, od kojih se može spomenuti trilogiju Petra Grgeca “Ratne uspomene” i sjećanja Grge Turkalja.
Tijekom Drugoga svjetskog rata povećalo se zanimanje za vojnu povijest za razdoblje od 1914. do 1918. godine, no nakon 1945. godine Veliki rat ponovno je pao u zaborav. Ideološki, vlast socijalističke Jugoslavije stavila je naglasak na dokumentiranje i istraživanje Drugoga svjetskog rata, koji je za njih imao značenje narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije. Tek 1989. godine Bogdan Krizman objavio je monografiju “Hrvatska u Prvom svjetskom ratu” u kojoj je istražio političku povijest hrvatskih zemalja tijekom rata kroz prizmu saborskih sjednica. Od kraja 90-ih godina 20. stoljeća i početka 21. stoljeća započela su intenzivnija istraživanja razdoblja Prvoga svjetskog rata na području Hrvatske. Tema grada Zagreba od 1914. do 1918. godine bila je neistražena. Objavljena su djela o pojedinim temama, ali sintetski prikaz povijesti grada u ratnome razdoblju nije postojao. Treba spomenuti izložbu “Odjeci s bojišnice – Zagreb u Prvom svjetskom ratu” održanu u Muzeju grada Zagreba od prosinca 2014. do ožujka 2015. godine. Uz izložbu je tiskan i opsežan istoimeni katalog u kojemu su autori obradili različite teme, čime je prikazana jedna zaokruženija slika Zagreba u ratu.
Knjiga “Zagreb 1914. – 1918. Grad i stanovnici u Velikome ratu” sastoji se od dva dijela. Prvi dio knjige, naslovljen “Grad i rat”, sastoji se od poglavlja: “Kako je Zagreb dočekao rat”, “Stanovništvo Zagreba od 1850. do 1914. (1918.) godine”, “Pravno-institucionalni okvir tijekom Prvoga svjetskog rata”, “Zagrepčani i zagrebačke postrojbe u Velikome ratu”, “Uprava slobodnoga i kraljevskoga glavnog grada Zagreba”, “Zagrebačko gospodarstvo tijekom Velikoga rata”, i općeniti je prikaz područja grada i institucija te uprave u ratnim okolnostima. Drugi dio knjige, “Život stanovništva i svakodnevica”, sastoji se od poglavlja “Život u Zagrebu tijekom Velikoga rata”, “Društveni i kulturni život od 1914. do 1918. godine”, “Utjecaj rata na društvenu strukturu”, i prikazuje neizravne posljedice rata na stanovnike grada Zagreba.