Mjesto Karlobag smješteno je podno „Hrvatskog Olimpa“- planine Velebit na obali Jadranskog mora u Hrvatskom Primorju, mjesto je duge i burne povijesti. Prvi spomen imena ovog mjesta seže još u davna antička vremena – rimski Vegium. 1251. godine spominje se pod imenom Scrissa, kasnije kao Bigi, Bag, a od 16. stoljeća Karlobag.
Iako je još 1960- tih Karlobag imao status Općine, taj status izgubio je da bi Mjesna Zajednica Karlobag 1974. godine ušla u sastav Zajednice Općina Gospić (sastav 5 općina). Tadašnja Mjesna Zajednica Karlobag bila je u sastavu Općine Gospić. 1986. godine Zajednice Općina Gospić mijenjaju ime u Zajednicu Općina Like (ukinuta 25.7.1990.), osim imena sve ostalo ostaje isto. Novim teritorijalnim i administrativnim ustrojem Republike Hrvatske 1993. godine Mjesna Zajednica Karlobag u nepromijenjenim granicama postaje Općina Karlobag (u daljnjem tekstu općina Karlobag), a proteže se na teritorij veličine 283 km2. Obuhvaća primorski dio, Podgorje i planinski dio Srednjeg i Južnog Velebita, omeđena planinskim vrhovima (Šatorina 1622 m, Laktin vrh 1504 m, Metla 1288 m, Sadikovac 1286 m i dr.).
U komunističkoj Jugoslaviji ovaj kraj sustavno je zapostavljan i raseljavan, nepravedno etiketiran kao „ustaški“. Na prvim višestranačkim izborima 1990. godine nadmoćno pobjeđuje HDZ. Prema Popisu stanovništva provedenom u proljeće 1991. godine općina Karlobag ima 1039 stanovnika, dok samo naselje Karlobag ima 467 stanovnika. Od toga: Hrvata 420 (89,93 %), Srba 19 (4,06 %), Jugoslavena 12 (2,56 %), neopredijeljenih 7 (1,49 %), Albanci 5 (1,07 %) i drugi.
Karlobag je prometno čvorište i lučko pristanište. Od pamtivijeka (rimska cesta) postoji cestovna povezanost Gospića i Karlobaga preko Baških Oštarija. Jedrenjaci i parobrodi odavno su pristajali u Karlobagu, a posebna je bila povezanost Karlobaga i Paga. 1964. godine uvedena je redovna trajektna veza Karlobag - Pag (legendarna Vanga). Upravo je Vanga bila zaslužna za stalne ljetne gužve i vrevu u luci. Godine 1991. održavana je trajektna veza s Pagom unatoč zračnim opasnostima i po noći bez signalizacije koristeći mjere zamračenja, prevezeni su tako mnogi kamioni, roba i putnici tada još jedina preostala sigurna veza s Dalmacijom.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 4. kolovoza 2022.