Definiranje referentnih objekata sigurnosti i izvora ugrožavanja je epistemološka konstrukcija koja uključuje proces subjektivizacije (tko koga ugrožava i kako) i pozicioniranje subjekata, odnosno određenje relacije između prijetnje i mete, ugroženoga i onoga tko ugrožava.
Sigurnosni aspekti time se promatraju i kao socijalna reprezentacija koja se odnosi na akt koji se reprezentira (proces socijalne konstrukcije), prezentaciju (konstrukcija slike) kao takvu te priznanje uloge različitih aktera u procesima socijalne konstrukcije i stvaranju kolektivnoga „znanja“. To je sociološki okvir politike sigurnosti koji adresira socijalnu konstrukciju i aktere koji konstruiraju. Ovi uvidi Jonasa Hagmanna izloženi u izvrsnoj studiji „(In-)Security and the Production of International Relations: The politics of securitisation in Europe“ ukazuju na očiti odnos kulture i „policyja“ i prakse sigurnosti.
Upravo su kulturni utjecaji očiti u recentnim sigurnosnim izazovima i bremenitoj i kompleksnoj međunarodnoj sigurnosti. Kultura, makar je jedna od najistaknutijih osobina ljudskoga udruživanja u društvo, kao pojam nije precizno određena i definicije variraju ovisno o tome je li naglasak, riječima Franca Crespija, na subjektivnoj (vrijednosti, obrasci ponašanja, interiorizirani normativni kriteriji) ili objektivnoj (kulturni oblici u svojstvu kolektivnoga sjećanja ili kodificirane tradicije) dimenziji kulture. Ralph Linton tvrdi da je kultura nekoga društva način života njegovih članova; zbirka ideja i navika koje oni uče, koje su im zajedničke i koje prenose s naraštaja na naraštaj.
Kultura u velikoj mjeri determinira kako pripadnici društva misle i osjećaju: ona upravlja njihovim djelatnostima i definira njihov pogled na život. Prema klasičnome određenju Edwarda B. Taylora iz 1871. godine kultura je kompleks koji uključuje znanje, uvjerenja, umjetnost, moral, zakone, običaje i druge sposobnosti i navike koje stječe pojedini član društva. Kultura uključuje način života socijalno povezane skupine ljudi koja dijeli zajednički pogled na svijet i svoje mjestu u tome svijetu. To su vrijednosti, stavovi, uvjerenja, orijentacije i osnovne postavke koje prevladavaju među ljudima u društvu.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 4. svibnja 2019.