Prigodom usvajanja izvješća o europskoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici u Europskome parlamentu 11. prosinca 2018., Federica Mogherini, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za vanjsku i sigurnosnu politiku, kazala je eurozastupnicima
kako je integracija zapadnoga Balkana jedan od glavnih prioriteta europske vanjske politike.
Kao ključni prioriteti za rješavanje na putu eurointegriranja istaknuti su srpsko-kosovski odnosi te Makedonija i Albanija. Zajedno s terorizmom, radikalizmom, ilegalnim migracijama, propagandom, dezinformacijskim kampanjama, ruskim pokušajima kibernetičkih napada i hibridnim prijetnjama, područje zapadnoga Balkana u središtu je europskih političko-sigurnosnih izazova. Jesenske srpsko-kosovske granične napetosti i ideje o „zamjeni teritorija“, izbori i njihovi rezultati u fragilnoj Bosni i Hercegovini, napetosti i socijalno-
političke podjele u Makedoniji glede konzultativnoga referenduma koji je u rujnu 2018. godine održan kao test podrške grčko-makedonskomu sporazumu o imenu Makedonije, sve sigurnija opetovana migrantska kretanja balkanskom rutom prema, po tom pitanju, podijeljenomu, nedefiniranomu i ranjivomu EU-u, tek su dio iz niza „rizičnih“ čimbenika koji područje zapadnoga Balkana opetovano postavljaju u središte pozornosti europske politike. U strategiji Europske unije o proširenju na područje jugoistoka Europe („EU-Western Balkans Strategy: a credible enlargement perspective“), koju je Europska komisija usvojila u veljači 2018. godine, kao ciljani termin ulaska država jugoistočne Europe u EU određena je 2025. godina. To je godina kada je predviđen završetak procesa potpore regiji zapadnoga Balkana članstvu u EU-u, čemu je Europa posvećena desetljećima: od sastanka Europskoga vijeća u Thessaloniki 2003. godine.
Radi li se o redefiniranju strateških prioriteta EUa? Ili je pak riječ o odlučnoj europskoj akciji, akciji globalnoga strateškog igrača, upravo kako je definirano u Globalnoj strategiji vanjske politike i sigurnosti EU-a („A Global Strategy for the European Union’s Foreign And Security Policy“) pod naslovom Zajednička vizija, zajednička akcija, jača Europa („Shared Vision, Common Action: A Stronger Europe“), usvojenoj u lipnju 2016. godine. Naime, u raspravi s europarlamentarcima, izvjestitelj izvješća o europskoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici, predsjednik Odbora za vanjskopolitičke poslove Europskoga parlamenta, njemački političar David McCallister istaknuo je da je „došlo vrijeme da Unija uzme sudbinu u svoje ruke i prigrli svoju ulogu kao jednakopravna, suverena, politička i gospodarska sila u međunarodnim odnosima koja će pomoći rješavati sukobe diljem svijeta i oblikovati globalno upravljanje“.
Upravo je to jedan od središnjih elemenata Globalne strategije EU-a, u kojoj se ističe da je niz sigurnosnih izazova ne samo svrhu, nego i opstojnost EU-a doveo u pitanje, zbog čega je neophodna jedinstvena vizija i akcija EU-a spram nestabilnoga i nesigurnoga okruženja, te se stoga od EU-a očekuje uloga globalnoga ostvaritelja i isporučitelja sigurnosti. Suočen s nizom sigurnosnih izazova, EU je kroz Globalnu strategiju iskazao odlučnu orijentaciju u prizmi redefiniranoga strateškog pristupa međunarodnoj sigurnosti. EU je odlučan biti strateški akter.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 9. siječnja 2019.
Google sada plaća $ 17000 do $ 22000 mjesečno za rad na mreži od kuće. Pridružio sam se ovom poslu prije 2 mjeseca i zaradio sam $ 20544 u mom prvom mjesecu od ovog posla. ---->>>> www.WebJob33.Com