Tijekom Drugoga svjetskog rata, u zemljama bivšega SSSR-a poznatijega kao Veliki domovinski rat (rus. Великая Отечственная Война – „Velikaja Otečstvenaja Vojna“), od 1941. do 1945. godine, tadašnje Zračne snage Crvene vojske radnika i seljaka (rus. Военно-Воздушные Силы РККА – „Vozdušno voroženie sili RKKA“, u daljnjem tekstu samo VVS RKKA) doživjele su temeljitu preobrazbu i veoma strm put do uspjeha i pobjede.
Od prvih zračnih okršaja i katastrofalnih gubitaka 1941. godine, do uspostave potpune zračne nadmoći na bojištu iznad istočne Europe 1944./1945. godine, VVS RKKA prilagođavao se i usvajao sve noviju i adekvatniju taktiku, napredniju obuku pilota i zrakoplovno-tehničkoga osoblja te, naravno, akviziciju sve više modela modernijih zrakoplova lovačke, lovačko-bombarderske
i bombarderske avijacije. Poznato je da su uz modele pristigle iz renomiranih sovjetskih konstruktorskih konzorcija, kao što su MiG (Mikojan-Gurevič), Jak (Jakovljev) i Il (Iljušin), čiji su zrakoplovi činili okosnicu jurišne i lovačke avijacije, na nebu bili prisutni i zrakoplovi strane proizvodnje dobiveni od zapadnih saveznika kao konkretna vojna pomoć SSSR-u, kao što su američki Bell P-39 Aircobra ili britanski Supermarine Spitfire, koji su pomogli ublažiti tehnološku nadmoć koju je uživalo njemačko zrakoplovstvo (njem.Luftwaffe) u prvoj polovici rata.
Ovaj transfer tehnologije dobro je došao sovjetskim konstruktorima koji su dobili uvid u konstrukcije koje su se razvijale na Zapadu, a koje su mogli uspješno implementirati u potpori domicilne zrakoplovne industrije, što će se pokazati i kasnije u godinama konfrontacije sa Zapadnim silama. Godine 1944. Njemačka započinje s uvođenjem prvoga lovca s turbomlaznim motorima Messerschmitt Me-262, koji je ostavio velik trag u razvoju zrakoplovstva, iako zbog relativno maloga broja proizvedenih primjeraka nije bio u stanju bitno utjecati na ratna zbivanja u razdoblju 1944./1945. godine. Radilo se o vrlo ranomu stadiju razvoja turbomlaznoga motora gdje je uporaba neodgovarajućih materijala (velikim dijelom zbog nedostupnosti potrebnih materijala otpornih na visoke temperature i puzanje u Njemačkoj 1944. godine) znatno skraćivala vijek trajanja motora i njegovu pouzdanost.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 9. siječnja 2019.