Ukrajina ulazi u devetu godinu duboke političke, socijalne i sigurnosne krize, krize suvereniteta i teritorijalnog integriteta. To je još jedan primjer internacionaliziranog unutarnjeg i istodobno internaliziranog međunarodnog sukoba koji Ukrajinu postavlja u poziciju jednog od svjetskih kriznih žarišta.
Na stranicama magazina „Vojna povijest“ do sada su prikazane dvije analize o ukrajinskoj krizi. Prva u ožujku 2014., pod naslovom „Poučci ukrajinske krize: Ukrajina kao žrtva „Velike igre“ ili definitivni početak kraja unipolarnosti“, netom nakon što je kriza započela, i druga na prvu obljetnicu krize u ožujku 2015. pod naslovom „Ukrajina između Zapada i Istoka: ili između rata i mira“. Nažalost, u naslovima i u sadržaju studija (kolumni) iznesene projekcije ukrajinske krize nastale temeljem uvida u krizu i njezinu početnu transformaciju i karakter sukoba te ekstrahirane uvjerljive indikatore trenda pokazale su se točnima. Ukrajina je i dalje jedno od središnjih svjetskih kriznih žarišta s mogućnošću, kako sugeriraju recentni procesi, daljnje eskalacije sukoba u kojem je prema službenim ukrajinskim, i podacima Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava UN-a, ubijeno 14 000 ljudi, dok ih je 30 000 ranjeno.
Osmogodišnja ukrajinska kriza u odnosu na inicijalnu bitno je transformirana. Kriza je započela mirnim prosvjedima ukrajinskih studenata, razočaranih (ne)očekivanom političkom odlukom predsjednika Viktora Janukoviča o suspenziji puta u Europsku uniju u studenome 2013. godine.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. veljače 2022.