U mjesecu kolovozu obilježit će se 32 godine od završetka, a mjesec dana kasnije četiri desetljeća od početka Iračko-iranskoga rata. Bio je to rat koji je promijenio bliskoistočne odnose i bio uvod u nove sukobe na kaotičnome i nasilnome Bliskom istoku, koji je posljednjih godina definitivno suočen s procesima rekonfiguracije moći.
Od kraja Drugoga svjetskog rata ukupni događaji pretvorili su Bliski istok u jednu od najnestabilnijih regija u svijetu, područje u kojemu su opseg i intenzitet nasilja među najizraženijima u svjetskim relacijama. Nasilje je zasigurno jedan od temeljenih oblika bliskoistočnih interakcija. Njegovi učinci su višestruki, oni su homogenizirajući, heterogenizirajući, fragmentirajući, integrirajući, sve to zajedno, ali i često uvod u nove cikluse nasilja.
Osmogodišnji Iračko-iranski rat empirijska je potvrda naznačenih teorijskih uvida. Bio je to jedan od najdugotrajnijih, najdestruktivnijih i najsmrtonosnijih konvencionalnih međudržavnih ratova u drugoj polovici 20. stoljeća. Prema znanstvenim procjenama, uključivo i autoritativnoga znanstvenog foruma „The Correlates of War Project“, u ratu je smrtno stradalo pola milijuna ljudi na iračkoj te 750 000 na iranskoj strani, ukupno oko 2 milijuna bilo je ranjenih, 2,5 milijuna raseljenih i izbjeglih osoba, dok su štete prema današnjim vrijednostima procijenjene na 2500 milijardi dolara.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 4. kolovoza 2020.
