Naslovnica

Uvod i pozadina krvave bitke za Šlesku

U bitki su se sukobili Prusi s austrijskom Carskom vojskom u kojoj su se nalazili vojnici različitih nacionalnosti kao što su Austrijanci, Mađari, stanovnici tadašnje Bohemije, Šleske, Hrvati, Talijani, Moravci te stanovnici Slobodne Države Saske.
29. svibnja 2017. u 18:05 0 komentara 2916 prikaza
Foto: Wikimedia CC
Pogledajte galeriju 1/3

Bitka za Hohenfriedberg bila je vjerojatno jedna od najtrofejnijih pruskih bitaka. Dogodila se tijekom Rata za austrijsko naslijeđe te se smatra najvećom pobjedom Fridrika II. Nakon pobjede u toj bitki, vojnici su mu nadjenuli titulu "Veliki".

Bitka je započela 4. lipnja 1745. godine kod mjesta Hohenfriedberg u središnjem dijelu Šleske, kod grada Schweidnitza.

U bitki su se sukobili Prusi s carskom vojskom Austrije u kojoj su se nalazili vojnici različitih nacionalnosti kao što su Austrijanci, Mađari, stanovnici tadašnje Bohemije, Šleske, Hrvati, Talijani, Moravci te stanovnici Slobodne Države Saske. Pruskom je vojskom zapovijedao kralj Fridrik II. dok je na austrijskoj strani zapovijedao princ Karlo Lotarinški, zet carice Marije Terezije i vojvoda Weissenfelsa koji je zapovijedao vojskom Saske

 | Autor : Wikimedia CC Foto: Wikimedia CC Karlo Lotarinški

Pruska je vojska pripremila za bitku 42.000 vojnika, 14.500 teškog konjaništva, 2.300 husara te 192 topa, dok se vojska princa Karla Lotarinškog sastojala od 40.000 Austrijanaca, 19.000 vojnika Saske te 122 topa.

Pozadina bitke za Hohenfriedberg

Pruska vojska i država u sredini 18. stoljeća bila je vrlo snažna zbog vladavine oca Fridrika Velikog, kralja Fridrika Vilima.

Prusko kraljevstvo sastojalo se od velikog broja manjih područja u Sjevernoj Njemačkoj, od Mindena i manjih provincija Julesa i Berga na zapadu do jačih i bogatijih provincija Pomorja i Istočne Pruske na obali Baltičkog mora na istoku. Glavni grad Pruske tada je bio Berlin u srcu Brandenburga.  Tijekom svoje vladavine, Fridrik Vilim je utemeljio vrlo učinkovitu državu s glavnim ciljem da može izdržavati veliku i organiziranu vojsku i temelj pruske vojske - prusko pješaštvo. Pruske plemićke obitelji morale su svoje sinove poslati u vojsku kako bi postali časnici. Za razliku od ostalih europskih plemićkih obitelji, od Pruskog časničkog korpusa se očekivalo da se navedeni časnici što bolje obuče za bitke. Postrojbe je kralj pregledavao na godišnjoj razini, a časnici koji se nisu držali standarda tadašnje pruske vojske u svojim redovima bili bi smijenjeni ili žestoko ukoreni.

Pruska je vojska uspostavila tehniku borbenog uvježbavanja u doba muškete. Pruske pješačke postrojbe mogle su se kretati takvom brzinom po bojištu da im nije bila ravna niti jedna vojska tadašnje Europe. Fridrik Veliki, koji je naravno bio zahvalan svome ocu što je uspostavio takvu vojsku, ipak je i dalje nastavljao unaprjeđivati pješaštvo te ostale branše vojske koje je njegov otac zapostavio - konjicu i topništvo, pogotovo nakon loše predstave pruske konjice kod Mollwitza.

Fridrik Vilim je imao veliko poštovanje prema uspostavljenom redu u Europi te je veoma poštivao i austrijskog cara. Nije mogao sanjati da će Pruska jednog dana ući u seriju ratova koju je započeo Fridrik Veliki 1741. godine kada je napao austrijsku provinciju Šlesku.

 | Autor : Wikimedia CC Foto: Wikimedia CC Fridrik Vilim I.

Fridrik Vilim preminuo je 31. svibnja 1740. godine, a Fridrik II. je preuzeo prusko prijestolje. Dana 20. listopada 1740. godine, preminuo je i austrijski je car Karlo IV. te je prijestolje ostavljeno njegovoj kćeri Mariji Tereziji. Fridrik II. je odgovorio napadom na austrijsku provinciju Šlesku.

Vrlo bogata i dijelom protestantska, Šleska se prostirala na južnoj granici Pruske na obalama rijeke Odre. Sa svojom populacijom od 1.5 milijuna ljudi, Fridrik je smatrao kako će pripajanje Šleske itekako biti dobar potez jer je Pruska tada brojala samo 2.2 milijuna stanovnika. Međutim, Fridrik će se trebati boriti u čak tri rata u sljedeće 22 godine s Austro-Ugarskom kako bi osvojio bogatu Šlesku.

 | Autor : Wikimedia CC Foto: Wikimedia CC Fridrik Veliki

U Prvom šleskom ratu od 1741. do 1742. godine, Fridrik je porazio Austrijance u bitkama kod Mollwitza i Chotusitza te je ubrzo uspostavljen Mir kod Breslaua. Nakon potpisanog mira, pruski saveznici Francuska i Bavarska nastavili su se boriti protiv Austrijanaca.

Fridrik je smatrao kako će opet ući u rat protiv Austrije u pravo vrijeme. Između 1742. i 1744. godine, Fridrik je ubrzano uvježbavao vojsku kako bi ispravio sve propuste koje je otkrio Prvi šleski rat. Reorganizirao je vojsku te ponovno započeo s uvježbavanjem pruske konjice i topništva. U jesen 1743. godine započele su prve borbene vježbe, napisao je Christopher Duffy.

Godine 1744., Fridrik je ponovno ušao u rat invazijom na Bohemiju kako bi iskoristio nepažnju austrijske vojske koja se borila na Rajni protiv Francuza. Invazija je krenula kroz Slobodnu državu Sasku krajem kolovoza 1744. godine, a 16. rujna 1744. Fridrik je zauzeo Prag te su Prusi krenuli prema zauzimanju ostalih dijelova Bohemije.

Nastavak čitajte sutra, 30. svibnja na portalu Vojne Povijesti.

Rat OPSADA BEČA Hrabri su Austrijanci tada obranili kršćansku Europu od osmanske invazije...

Elipso

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.