Nakon mongolsko-tatarskih osvajanja Moskve u 13. stoljeću pod vodstvom Batu-kana teritorij Kijevske Rusije postao je dio Mongolskoga Carstva, u to vrijeme poznatoga kao carstvo Zlatne Horde. Velika moskovska kneževina bila je vazal Zlatne Horde kojoj je plaćala danak, ali su ruski kneževi već neko vrijeme težili ka osamostaljenju od Tatara. Zbog toga je 8. rujna 1380. došlo do bitke na Kulikovu polju između saveza ruskih kneževina pod vodstvom Dmitrija Ivanoviča i tatarske Zlatne Horde pod vodstvom Mamaja, gdje je ruska vojska ostvarila pobjedu protiv Mongola. U borbi je sudjelovalo oko 70 tisuća ruskih vojnika, no točan broj ljudi u redovima Horde teško je odrediti. Jedni povjesničari tvrde da je vojska brojala oko 60 tisuća ljudi, dok drugi smatraju da ih je bilo mnogo više – oko 150 tisuća. Ruska pobjeda u ovoj bitki otvorila je put nezavisnosti Velike Moskovske Kneževine i procesu formiranja ruske države. Lev Gumilyov, ruski povjesničar, izjavio je: „Rusi su otišli na Kulikovo polje kao građani različitih kneževina, a vratili su se kao ujedinjena ruska nacija.“
Tekst je prvotno objavljen u rubrici "Vojnopovijesni vremeplov" tiskanog izdanja časopisa u rujnu 2019.
