Dana 22. rujna ove godine navršava se točno četrdeset godina od početka ovoga već pomalo zaboravljenoga sukoba koji se u literaturi naziva još i Iransko-iračkim ratom, a ponegdje (poglavito u starijoj literaturi) i Zaljevskim ratom.
„Iračko-iranski rat, oružani sukob Iraka i Irana koji je trajao 1980–88. počeo je iračkim napadom 22. IX. 1980., nakon niza pograničnih oružanih incidenata. Glavno ratno poprište bio je etnički arapski i naftom bogati Khuzistan na jugozapadu Irana (Irak je osporavao međudržavnu granicu sredinom plovnoga toka rijeke Shatt al-Arab, određenu 1975). Do kraja 1980. iračka je vojska zauzela oko 14.000 km2 iranskoga teritorija s gradovima Khorramshahrom, Abadanom i dr. Osim teritorijalnog osvajanja, iračka je ratna namjera bila i suzbiti islamistički šijitski utjecaj, osnažen iranskom revolucijom (1979). Do pol. 1982. iranske su snage vratile veći dio izgubljenoga teritorija, a potom su napale više iračkih područja (1984. i 1986. osvojile su pojedina naftna polja u južnom Iraku te ih držale do iračke ofenzive u travnju 1988). U polovici 1980-ih rat je postao pretežno pozicijski, s najžešćim borbama u iračkom južnom pograničju oko Basre (sukobi su se odvijali i u iračkome dijelu Kurdistana).
Od 1984. brojniji su napadi na postrojenja za proizvodnju i prijenos nafte na objema stranama.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. rujna 2020.
