Naslovnica

Kultura sjećanja kao determinanta međunarodnih odnosa: hrvatsko-izraelski odnosi

Odnosi na visokoj razini strateški su interes i Izraela i Hrvatske. Obje zemlje zajedno nastupaju na drugim tržištima kao strateški partneri, a Izrael je Hrvatsku prepoznao kao strateškoga partnera u Europi. Izrael treba saveznika u EU, ali i u trokutu sa SAD-om.
10. listopada 2018. u 07:40 0 komentara 113 prikaza
Foto: Dnevnik.hr

U međunarodnim odnosima, međunarodnoj sigurnosti, ali i međudržavnim odnosima realizam je desetljećima imao hegemonijsku poziciju. Za realiste je moć ključna varijabla ili čimbenik koji određuje ponašanje države, dok nacionalne interese u anarhičnome svijetu iz kojega prijeti opasnost država kao središnji subjekt i racionalni akter ostvaruje temeljem sile.

UVODNIK NOVOG BROJA Ratna policijska postrojba Ston, tko je za nju čuo?

Svi drugi aspekti za realiste nisu imali neku ulogu. Kultura je bila ignorirana, diskreditirana kao nemjerljiv i neznanstven aspekt međunarodnih studija ili pak shvaćana kao derivat distribucije sposobnosti koji nije imao neovisnu eksplanativnu moć. Rasprava o kulturi u međunarodnim odnosima i međunarodnoj sigurnosti znači da različite države imaju različite strateške preferencije koje su ukorijenjene u povijesnome ili formativnome iskustvu države te su pod određenim utjecajem filozofskih, političkih, kulturnih i kognitivnih karakteristika države i njezinih elita.

Kraj hladnoratovskih previranja definitivno je označio i ulazak konstruktivističkih perspektiva u studije međunarodnih odnosa i sigurnosne studije koje dokazuju da normativni čimbenici oblikuju ponašanje država. Teorije konstruktivizma polaze od različitih čimbenika utjecaja na formiranje identiteta koji determinira ponašanje država u dvjema dimenzijama: kako država vidi sebe i druge te kako nju vide druge države. Promjene u posthladnoratovskome poretku nisu bile samo geopolitičke, nego i kulturne. Prekretnicu u istraživanjima odnosa kulture i međunarodnih političkih procesa te nacionalne (međunarodne) Kompleksnost odnosa Hrvatske i Izraela nije nastupila stvaranjem hrvatske države. Dio nasljeđa vuče se iz bivše države.

Vrlo složeni odnosi bivšega SFRJ-a i Izraela imali su širok raspon Kultura sjećanja kao determinanta međudržavnih odnosa: hrvatsko-izraelski odnosi sigurnosti predstavljala je sociološka urednička knjiga Petera Katzensteina „The Culture of National Security“ (1996), u kojoj su autori pri specifikaciji prijetnji nacionalnoj sigurnosti pojedine države ili međunarodnoj sigurnosti analizirali ulogu identiteta, kulture i normi, odnosno različite provedbene politike nacionalne i međunarodne sigurnosti ili funkcioniranje sigurnosnih organizacija i saveza (npr. NATO) interpretirali kao proizvod kulture. 

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. listopada 2018.

IZ NOVOG BROJA NIZARI ISMAILITI - Mitologija, terorizam i međunarodni odnosi IZ NOVOG BROJA Religija u bliskoistočnim političkim procesima IZ NOVOG BROJA Vojna moć bliskoistočnih država
 
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.