Stogodišnjica: kronologija 1914.-1918. (38)

Njemačka objavila provođenje neograničenoga podmorničkog rata

Rat
Foto: Wikimedia CC
08.02.2017.
u 17:27

Ovom mjerom nastojalo se Veliku Britaniju, kao najvećega njemačkog konkurenta u pomorskoj sili, trgovinski odsjeći od ostatka svijeta i time je prisiliti na primirje

Nakon što mirovna ponuda Središnjih sila nije naišla na odobravanje u vodstvima Antante, Njemačka je 1. veljače 1917. objavila provođenje neograničenoga podmorničkog rata. Njemačko „gubljenje strpljenja“ Churchill je okarakterizirao kao jednu od triju kardinalnih pogrešaka Njemačke koje su je u konačnici koštale pobjede u ratu. Odluka o pokretanju neograničenoga podmorničkog rata donesena je 9. siječnja, kada je već bilo jasno da Antanta neće pristati na mirovnu ponudu, a Njemačka je odluku donijela na svoju ruku, bez prethodnog usuglašavanja s Austro- Ugarskom i time je stavila pred svršen čin. Njemačka je od svoje saveznice očekivala ustupanje luka njemačkim podmornicama za borbena djelovanja na Sredozemlju, čime je zapečatila njezin pokušaj uspostave separatnog mira. Pod podmorničkim ratom bez ograničenja podrazumijevamo njemačko proglašavanje blokade plovidbe Sjevernim morem, Sredozemnim morem i dijelovima Atlantika uzduž zapadnih obala Velike Britanije i Francuske.

Bile su to zone zabrane plovidbe u kojima su njemačke podmornice dobile nalog da bez upozorenja potapaju sve brodove koje tu zateknu. Na taj je način Njemačka nastojala prekinuti sve prekomorske veze članica Antante, a poglavito Velike Britanije, zemlje koja je protivno međunarodnom pravu provodila trgovačku blokadu Središnjih sila. Upravo je Antantina pomorska blokada Središnjih sila, nazvana i „Gladnom blokadom“, jer je prouzročila nestašicu hrane kod civilnog stanovništva Njemačke i Austro-Ugarske, bila povod za proglašenje neograničenoga podmorničkog rata. 

Dok su sile Antante vršile dobavu ratnog materijala iz SAD-a i ostalih neutralnih zemlja, Središnje sile bile su onemogućene u njihovoj dobavi zbog pomorske blokade, koju je u prvom redu provodilo brodovlje Velike Britanije. Budući da se ograničenom podmorničkom blokadom nije uspjelo onemogućiti dostavu ratnog materijala protivničkoj strani, nakon odbijanja mirovne ponude Središnjih sila, Njemačka se odlučila da svojim podmornicama potapa sve brodove koji bi se zatekli u zonama u kojima je bila zabranjena plovidba. Bez obzira na to radilo se o ratnom, putničkom ili transportnom brodovlju protivničkih ili neutralnih zemalja...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne Povijesti od 4. veljače na svim kioscima!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije