Naslovnica

Prvi životopis generala Stjepana Sarkotića

Tako prvi put doznajemo da je osim feldmaršala Borojevića i generala Čičerića još jedan Hrvat razmatran za najviše mjesto austrougarske vojske - vrhovnoga vojnog zapovjednika.
18. ožujka 2021. u 08:20 0 komentara 475 prikaza
Foto: VP

Prije godinu dana iz tiska je izišla knjiga „Stjepan Sarkotić. Posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine“ ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, doktora povijesnih znanosti Dinka Čuture, kojom je domaćoj čitateljskoj javnosti prvi put predstavljena osoba i djelovanje austrougarskoga generala hrvatskoga podrijetla Stjepana Sarkotića.

IZ "VOJNOPOVIJESNOG VREMEPLOVA" Godišnjica rođenja Frane Krste Frankopana

Stjepan Sarkotić bio je Hrvat iz Like, rođen sredinom 19. stoljeća, koji je završio austrougarske vojne škole i elitnu Ratnu školu u Beču – akademiju za izobrazbu stožernih časnika za najviše funkcije. Nakon uspješno položenih vrlo zahtjevnih vojnih ispita Sarkotić je stekao bogato iskustvo zapovijedanja postrojbama i radio u stožeru budućega nominalnog vrhovnog zapovjednika austrougarske vojske u Prvome svjetskom ratu, nadvojvode Eugena. Austrijski nadvojvoda prepoznao je njegov talent, radnu etiku i vojnički karakter te ga izabrao za svojega načelnika stožera ako bude imenovan zapovjednikom jedne od austrougarskih vojski u budućem ratu. Međutim, austrougarski vojni vrh procijenio je da je časnik Sarkotićeva kalibra korisniji kao za[1]povjednik na terenu nego kao stožer[1]ni stručnjak za taktiku i strategiju, što je po užoj specijalnosti Sarkotić i bio, pa je Sarkotić krenuo u Prvi svjetski rat na čelu 42. domobranske pješačke divizije hrvatsko-slavonskoga XIII. zbora, koja je kasnije tijekom rata dobila naziv „Vražja divizija“ zbog svojih borbenih kvaliteta i žestine.

Na čelu svoje divizije Sarkotić je prošao prvu i drugu austrougarsku ofenzivu na Srbiju 1914. godine, da bi 24. studenoga bio imenovan guvernerom okupiranih područja u Srbiji. Međutim, ova prva politička i upravna funkcija bila je samo uvod za krunu njegove vojničke karijere kada je krajem prve ratne godine imenovan zemaljskim poglavarom i vrhovnim zapovjednikom svih austrougarskih snaga u Bosni i Hercegovini. Ovu je dužnost Sarkotić obnašao do kraja Prvoga svjetskog rata pa je njegova uloga u danima kada se odvijao raspad Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje nove Države Slovenaca, Hrvata i Srba bila ključna za mirnu tranziciju vlasti i sprečavanje eskalacije nasilja u Bosni i Hercegovini u okolnostima općega kaosa uzrokovanoga raspadom centralnoga autoriteta, povlačenja austrougarske vojske i rovarenja zelenoga kadra.

Već samo ovaj kratki životopis generala Sarkotića izaziva pozornost. No Čutura vješto i zanimljivo prikazuje čitateljima i Sarkotićeve vojne studije i razmišljanja o pojedinim vojnim pitanjima austrougarske strategije prije samoga rata, kao i opis ponovljene austrougarske ofenzive na Srbiju i Crnu Goru s kraja 1915. i početka 1916. godine u kojoj se Sarkotić istaknuo osvajanjem Lovćena, za što je dobio barunat i pravo korištenja pridjeva „Lovćenski“ pored svojega imena. Također, iz Čuturine knjige saznajemo da je Sarkotiću ponuđeno mjesto načelnika glavnoga stožera austrougarske vojske, tj. vrhovnoga vojnog zapovjednika, u ljeto 1916. godine, što je fascinantan podatak za jednoga Hrvata i očito veliko priznanje Sarkotiću kao vojniku. Tako prvi put saznajemo da je osim Borojevića i generala Čičerića još jedan Hrvat razmatran za ovo najviše mjesto austrougarske vojske, što je za hrvatsku vojnu povijest izrazito važno kada se uzme u obzir da su hrvatski časnici pored tolikih austrougarskih generala raznih nacionalnosti na najvišim zapovjednim rangovima bili ipak malobrojni. Naravno, čitatelje očekuje još zanimljivih detalja u knjizi jer je osim Sarkotićeva djelovanja u Prvome svjetskom ratu Čutura težište stavio na njegovo političko djelovanje kako za vrijeme rata tako i nakon njegova završetka.

IZ NOVOG BROJA Unutarameričko ugrožavanje američkoga ustavnog poretka: slučajni incident ili povijesni interesno-kontekstualni kontinuitet

Sarkotić je naime detaljno opisivao političke prilike u Bosni i Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata i borbu između trijalističkih, jugoslavenskih i drugih opcija, primjerice ujedinjenja hrvatskih povijesnih zemalja Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Bosnom i Hercegovinom. Međutim, tijek povijesti krenuo je drukčije od Sarkotićevih očekivanja pa je on početkom prosinca 1918. godine emigrirao u Beč i tamo okupio skupinu istaknutih hrvatskih časnika i domoljuba s kojima je poveo svoju borbu protiv novoga režima odnosno vlasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca za koju je Sarkotić držao da je pogubna za hrvatski narod, ali i narod Bosne i Hercegovine.

U ovome kontekstu čitatelje će posebno iznenaditi Sarkotićevi pogledi na djelovanje najpoznatijega hrvatskog političara iz razdoblja međuraća Stjepana Radića na hrvatsku politiku toga doba, ali i prilike u Kraljevini Jugoslaviji 30-ih godina 20. stoljeća. Ovdje je Čutura fantastično prenio bistrinu misli i jasnoću Sarkotićevih analiza političkih i gospodarskih prilika toga doba, tako da će ove spoznaje biti od osobite koristi ne samo poznavateljima ovih prilika, povjesničarima koji se bave tim razdobljem, nego i čitateljima koji se dosad nisu upoznali s likom i djelom generala Sarkotića. Na ovaj je način domaća historiografija, uz do[1]sad objavljeno djelo pokojnoga pred[1]sjednika Franje Tuđmana „Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji“, dobila dodatni povijesni izvor za proučava[1]njegovoga razdoblja hrvatske povijesti i to gledano očima jednoga suvremenika, izbjegloga austrougarskog generala Stjepana Sarkotića.

Stoga je ova knjiga vrlo vrijedan doprinos hrvatskoj i svjetskoj historiografiji jer se osim vojnih tema dotiče i političkih, iz pogleda hrvatskoga disidenta koji se nije mirio s povijesnom nepravdom učinjenom hrvatskomu narodu na kraju 1918. godine.

 

 | Autor : VP Foto: VP

ZANIMLJIVOST Smjena generalissima Walensteina DOMOVINSKI RAT Nizozemci provodili obuku u 9. brigadi HV-a ZANIMLJIVOST Bitka kod Rheinfeldena 3. ožujka 1638. i oružje nazvano po njoj
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.