Dana 29. travnja 1806. godine pred hvarsku luku uplovila ruska eskadrila pod zapovjedništvom kapetana prve klase Henrya Baillieja, čime je završilo razdoblje mira koje je Hvar uživao od kraja Kandijskog rata.
Ruska opsada Hvara dosad je u historiografiji uglavnom spominjana usput i bila je pogrešno datirana. Prvi je opsadu 1841. g. opisao Ivan Katalinić i naveo pogrešnu godinu, 1807. Za njime su se poveli i kasniji povjesničari Tullio Erber, Paul Pisani i Grga Novak. Točnu godinu donio je Jerolim Machiedo, a kronologiju ruske opsade prema francuskim i ruskim izvorima prikazao je Nikola Safonov. Nejasnoće je razriješio Joško Kovačić u svom doktoratu.
Revolucionarni i napoleonski ratovi su do 1806. uglavnom zaobišli Hvar. Kada se u Veneciji raspustila aristokratska vlast i formirala demokratska i profrancuska, u Dalmaciji, pa tako i u Hvaru nastupili su neredi. Dana 20. lipnja 1797. u vijećnici Kneževog dvora mnoštvo ljudi na čelu s dotadašnjim knezom Iseppom Barbarom i biskupom Ivanom Dominikom Stratikom jednoglasno se odlučilo podložiti austrijskom caru Frani II. kao ugarskom kralju. Već u srpnju Hvar su mirno okupirali Austrijanci u skladu s odlukom mira u Campoformiju između Francuske i Austrije. U Hvaru je smještena vojna posada iz pješadijske pukovnije br. 27, a za obranu luke grade se bitnice sv. Frane pred franjevačkim samostanom i Gospina na Fabrici kod crkve Zvijezda mora, obje započete 1803. godine. Vojne aktivnosti u hvarskoj luci uglavnom su bile povezane sa gusarenjem. Dana 28. ožujka 1799. pred Hvarom se usidrio francuski gusarski brod Le Victorieux sa zaplijenjenim napuljskim brodom, kojeg su pokušali napasti drugi napuljski i jedan turski brod iz hvarske luke. Sukob su spriječile četiri austrijske topovnjače koje su upravo doplovile na svom putu prema Boki Kotorskoj. Francuski gusarski brod je 28. svibnja 1801. u hvarskoj luci od britanske mornarice oslobodio tri zaplijenjena napuljska broda.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. svibnja 2024.
