Naslovnica

U logorima 120.000 američkih Japanaca

25. travnja 2018. u 07:34 1 komentara 1203 prikaza
Foto: Arhiva VL

Jedno od najsramnijih poglavlja sudjelovanja SAD-a u Drugom svjetskom ratu bilo je zatočenje oko 120.000 osoba japanskog podrijetla u koncentracijskim logorima na američkom tlu. Da stvar bude gora, u dvije trećine slučajeva bila je riječ o državljanima SAD-a.

NA DANAŠNJI DAN Sjedinjene Američke Države objavile rat Japanu!

Nakon što je Japansko Carstvo 7. prosinca 1941. godine napalo Pearl Harbor, prvi koji su stradali od atmosfere straha bili su Amerikanci japanskog podrijetla. Ni u vojsci ni u Kongresu nije se skrivao rasizam, a predsjednik Franklin D. Roosevelt našao se pod pritiskom da dopusti odmazdu nad civilima japanskih korijena. Prokazivalo ih se kao “opasni element” kojemu se “nikako ne može utvrditi lojalnost” te se od predsjednika tražilo da dopusti određivanje zona iz kojih će iz sigurnosnih razloga biti protjerani svi “strani neprijateljski elementi”. Koliko je takav odnos bio duboko nepravedan pokazuje to što je tijekom cijelog rata zbog špijuniranja za Japan optuženo samo deset osoba, od kojih su svi bili – bijelci, te to što se na strani SAD-a borilo 20.000 japanskih Amerikanaca. Roosevelt je pokleknuo ukazom od 19. veljače 1942., na osnovi kojega je zatočeno 6300 Nijemaca koji su se zatekli u SAD-u i oko 3000 američkih Talijana koji su također preko noći postali sumnjivi. Najgore su, međutim, prošli svi koji su najmanje 1/16 podrijetla vukli iz Zemlje Izlazećeg Sunca.

Zona iz koje su protjerani obuhvaćala je cijelu zapadnu obalu SAD-a, sve do neplodnih zabiti duboko u unutrašnjosti. Cijele obitelji su u samo 48 sati morale spakirati sav svoj život i otići u nepoznato, prethodno u bescjenje prodavši kuće i zemljišta. U samo devet mjeseci vojska je 120.000 do tada slobodnih i u pravilu lojalnih osoba internirala u centre u nekima od najnegostoljubivijih područja zemlje. Oko polovice zatočenih bila su djeca. Jedan od problema vlasti bio je i naziv pojedinih vrsta centara. U kuloarima ih se nazivalo koncentracijskim logorima, no takvo izražavanje u javnosti se strogo izbjegavalo zbog neugodnih asocijacija na logore smrti Hitlerova nacističkog režima i njegovih osovinskih saveznika. U logorima za američke Japance zatočene se nije ubijalo ni mučilo, ali su ih iza bodljikave žice čuvali naoružani stražari. Neki od zatočenih umrli su zbog nedostatne liječničke skrbi ili emocionalnog stresa.

Tek 1943. sve starije od 17 godina podvrgavalo se upitnicima lojalnosti. Neki su, međutim, teško povrijeđeni i materijalno uništeni prestali biti lojalni domovini koja se nad njima iživljavala. Nakon oslobađanja, počevši od presude Vrhovnog suda iz prosinca 1944. godine, dio zatočenih trajno se iselio u Japan. Na Havajima je japanskog podrijetla bila čak trećina stanovništva, njih 150.000, no tamošnje su vlasti bez sigurnosnih posljedica odoljele pritisku Washingtona te je internirano samo oko 1500 osoba, u pravilu simpatizera carskog Tokija. Pravi razlozi za progon u kontinentalnom dijelu SAD-a bio je rasizam koji je sezao još od početka 20. stoljeća, otkako se 90 posto svih useljenika u zemlju skrasilo u Kaliforniji, a što je dovelo do segregacijskih zakona koji su se odnosili na brak, školovanje...

Tek 1988. predsjednik Ronald Reagan ispričao se i proglasio zatočenje posljedicom “rasnih predrasuda, ratne histerije i izostanka političkog vodstva”. Besprimjerni rasizam inače je bio ključni element Drugog svjetskog rata, ali na strani sila Osovine. Hitlerov režim provodio je genocid nad Židovima i Romima, a prema Slavenima je bio tek nešto bolji. Zabilježeno je i to da je početkom rata Hitlera jako mučilo to što je rat koji je smatrao “arijevskim” započeo paktom sa Staljinom i protiv “arijevskih” zapadnih zemalja. Na valu rasizma valjala se i japanska okupacija Kine, Koreje i ostatka jugoistočne Azije, dok je talijanski fašizam bio nešto manje rasistički agresivan, iako je teško ugnjetavao Hrvate u Istri i Dalmaciji.

Tekst je prvotno objavljen u tiskanom izdanju časopisa u svibnju 2011. godine.

DRUGI SVJETSKI RAT Prvi napad kamikaza u ratu IZ NOVOG BROJA Pearl Harbor - 7. prosinca 1941. NOVI PRIORITETI Novi strateški vojni dokument SAD-a: Suprotstavljanje Kini i Rusiji!
 
  • Vito:

    Da stvar bude gora, u dvije trećine slučajeva bila je riječ o državljanima SAD-a. ::: Kakva je razlika od Jasenovca??? __ U Jasenovcu su boravili državljani NDH koji nisu poštovali zakone tadašnje države. __ Zašto se zgražate nad takvim postupcima??? ... prikaži još! __ Koliko je franjo tahi pobio Hrvata u Seljačkoj buni??? __ bili su državljani austrougarske, klao ih pripadnik tadašnjeg zakonodavnog ustroja. __ One koje su mlatili i ubijali po logorima na prostoru bivše juge još nisu niti loviti, kamoli zatvarati i osuđivati - zašto??? __ Kome odgovara slobodno šetanje silovatelja Hrvatica i Hrvata po Hrvatskoj i ostalim državama "na ovom prostoru??? __ O tome biste morali razmišljati, a prošlost bi morala biti "učiteljica", a ne opravdanje i izgovor.