IZ NOVOG BROJA

Pearl Harbor - 7. prosinca 1941.

Wikimedia Commons
09.04.2018.
u 13:34

Prva velika pomorsko-zračna operacija kojom je počelo novo doba rata na moru, u kojoj su nosači zrakoplova zamijenili bojne brodove u ulozi kapitalnih brodova flote.

Napad zrakoplovima s japanskih nosača na američko flotno uporište Pearl Harbor na Havajima 7. prosinca 1941. nije bio prvi takve
vrste, ali je bila riječ o prvoj velikoj pomorsko-zračnoj operaciji daleko od vlastitih baza, kojom je počela nova era rata na moru, u kojoj su nosači zrakoplova zamijenili bojne brodove u ulozi kapitalnih brodova flote.

Odred od šest japanskih nosača („Akagi“, „Kaga“, „Soryu“, „Hiryu“, „Shokaku“ i „Zuikaku“), na kojima je bilo ukrcano 410 zrakoplova (od čega su 353 trebala sudjelovati u napadu), koje su pratila dva bojna broda, dvije teške i jedna laka krstarica s devet razarača i šest tankera, nosio je naziv 1. zračna flota (1. Koku Kantai) i isplovio je iz skrivenoga flotnog uporišta u Kurilskom otočju na sjeveru Japana u zoru 26. studenoga 1941. godine. Postrojba se držala izvan svih plovnih putova kako bi se izbjegli susreti s protivničkim ili neutralnim trgovačkim brodovima i što duže sačuvala tajnost operacije „Havaji“.

Nekoliko razarača poslije napada na Pearl Harbor trebalo je bombardirati i otok Midway, a na povratku su dva nosača morala pomoći kod osvajanja otoka Wake. Operaciju je planirao glavni zapovjednik japanske Kombinirane flote, admiral Isoroku Yamamoto, a 1. zračnom flotom zapovijedao je viceadmiral Chuichi Nagumo. Flotni odred putem od gotovo 5000 nautičkih milja u nekoliko je navrata popunio zalihe goriva i zatim otpustio većinu tankera, a u zoru 7. prosinca 1941. nalazio se sjeverno od havajskog otoka Oahu, gdje je ležala pomorska i vojna baza Pearl Harbor.

Između Amerike i Japana vladalo je od početka 20. stoljeća suparništvo na Tihom oceanu; iako su Japan, Velika Britanija i SAD bili saveznici u Prvomu svjetskom ratu, rivalstvo Japana i SAD-a postajalo je od 1920-ih godina sve veće. Amerika je u svojim ratnim planovima smatrala Japan glavnim protivnikom na Tihom oceanu, dok je Japan, kojem su nedostajale osnovne sirovine za vlastitu industriju, pokušavao proširiti svoj utjecaj u jugoistočnoj Aziji i na Pacifiku, što ga je i dovelo u sukob s SAD-om.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. travnja 2018.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije