Krajem rujna u Benkovcu je svečano obilježena 25. obljetnica osnutka 134. domobranskepukovnije HV-a, prigodom čega je održan znanstveno-stručni skup „Biogradsko-benkovački kraj u Domovinskom ratu“, u organizaciji Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Rezultati toga skupa bit će sabrani u zborniku radova koji kroz 13 znanstveno-stručnih i osam memoarskih radova analizira ratnu problematiku još od početaka velikosrpske pobune na benkovačkome području; ratne zločine nad civilima, ustroj i djelovanje obrane hrvatskih snaga, ali i ratna razaranja kulturne baštine. Rezultati ovoga skupa pokazali su kako je biogradsko-benkovačka bojišnica iznimno važna, a relativno zanemarena istraživačka tema Domovinskoga rata. Između ostalih, tematizirana je provedba pobunjeničke „strategije realne prijetnje“, odnosno udari teškim topništvom na područje Općine Biograd na Moru. Iako je Biograd na Moru malen obalni grad, u jednome dužem razdoblju postao je i bio jedna od najviše napadanih meta srpskoga topništva tijekom 1993. godine.
Napad koji je po tragičnim posljedicama najviše obilježio fenomen zločinačke odmazde pobunjenih Srba po civilnim ciljevima u Biogradu zbio se 14. lipnja 1993. kada je zbog djelovanja raketnoga sustava Orkan po gradskoj plaži Soline poginulo pet mladih osoba, a sedam ih je ranjeno. No iako najtragičniji po posljedicama, zapravo je to bio samo jedan od mnogobrojnih dana kada je Biograd bio izložen osvetničkim udarima, a koji su nosili velike materijalne štete i ljudske žrtve tijekom većega dijela 1993. godine.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Općina Biograd na Moru brojala je 17 661 stanovnika u 19 naseljenih mjesta. Tijekom Domovinskoga rata najveća prijetnja stanovništvu biogradske općine dolazila je s okupiranoga teritorija negdašnje Općine Benkovac. Ta općina brojala je 33 378 stanovnika, od čega su Srbi činili većinu u 27 naselja općine, uključujući i grad Benkovac, a Hrvati u njih 25. Snage pobunjenih Srba i JNA-a tijekom 1991. godine okupirale su gotovo sva naseljena mjesta benkovačke općine.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. prosinca 2019.
