Odore i znakovlje Oružanih snaga RH od 1992. do 1993.

Korištenje službenih odora oružanih formacija obveza je propisana međunarodnim ratnim pravom. Unutar svih oružanih snaga nužno je poštivati Ženevsku konvenciju koja, između ostalog, propisuje isticanje činova, oznaka i funkcija.

Na tom je tragu usvojen i Zakon o obrani proglašen 28. lipnja 1991. godine, u kojem je definiran znak pripadnosti oružanim snagama – grb Republike Hrvatske, a uniforme, oznake, činove, oznake dužnosti i oznake pripadnosti rodovima i službama propisuje predsjednik Republike. Praksa korištenja odora OS-a SFRJ-a, po uzoru na korištenje milicijskih odora, u prvim trenucima, naravno, nije bilo moguće. Pristupilo se korištenju radnih, ratnih odnosno prikrivnih odora do uvođenja onih službenih. U međuvremenu izvedene su dvije odore koje možemo smatrati vrstom prvih službenih, iako one u načelu nisu takve. Radi se o odorama korištenim na postrojavanju Zbora narodne garde, formacije ustrojene u okviru Ministarstva unutarnjih poslova.

U svibnju 1991. na stadionu Nogometnog kluba »Zagreb« u Zagrebu postrojene su snage policije i novoosnovanog Zbora. Pripadnici su postrojeni u službenim odorama milicije, u radnim, ratnim i prikrivnim odorama te u službenim odorama Teritorijalne obrane (TO-a) SFRJ-a, odnosno TO-a SR Hrvatske. Sastavni dio maslinastozelene odore TO-a činile su taborska kapa, bluza, košulja, hlače, opasač i čizme. Na lijevom rukavu odore TO-a bila je našivena oznaka pripadnosti nastala isključivo za potrebe ZNG-a. Oznaka je izrađena na zelenoj čoji, s opšivkom oko ruba oznake žute boje. Na oznaci ZNG-a apliciran je državni grb okružen pleterom, a ispod grba na donjoj polovici crnim vezom izveden je stilizirani prikaz ukrštenih pušaka te ispod njih akronim »OS RH« izvezen bijelim vezom. Razlog isticanja akronima Oružanih snaga Republike Hrvatske leži u nedefiniranoj ulozi Zbora narodne garde. Naime ta je formacija bila vojnoga ustroja, međutim ustrojena je u okviru MUP-a zbog toga što Republika Hrvatska nije smjela formirati vlastite oružane snage prema Ustavu SFRJ-a kojem je još uvijek bila podložna. Zbog toga su prilikom postrojavanja pripadnici morali odrezati ili podšiti akronim kako ne ni bio vidljiv. Metalne oznake za kape odore pripadnika ZNG-a izrađene su tehnikom punog otiska na metalu, pozlaćene su i okrugle sa stiliziranim emajliranim grbom u sredini okruženim pleterom, koji prekida pozlaćena kruna.

Osim pripadnika policije i ZNG-a, prilikom postrojavanja 28. svibnja 1991. postrojeni su i pripadnici počasne postrojbe predsjednika Republike u počasnim ceremonijalnim povijesno-tradicionalnim odorama. Odore su izradile kostimografkinje Ika Škomrlj, Dženisa Medvedec i Latica Ivanišević, a sam proces ustroja takvih snaga povjeren je Žarku Domljanu, predsjedniku Sabora, i Veliboru Kikerecu, tajniku Sabora. Počasna ceremonijalna vojna odora sastojala se od kape, ogrtača (metena), kaputa (surke), kopče, pletene vrpce, bijele košulje ili majice, hlača, rukavica, marame, remena, opasača, čizma ili cipela. Kratki i dugi kaput počasne ceremonijalne odore sadržavali su opšivak duž cijele odore te poseban, stilizirani pleteni opšivak na rukavima odore i na prsima, gdje su sa svake strane ušiveni gumbi s kojih su visjele resice. Na rukavima odore sa svake strane stiliziranog opšivka našivena su po četiri gumba s resicama. Na bočnim stranama dugoga kaputa nalazili su se koso smješteni stilizirani opšivci. Ispod kaputa u pravilu je nošena bijela dolaktica koja je završavala duplim, tzv. francuskim narukavljem s kopčanjem na manžete koje su odgovarale gumbima odore. Marama kravata s posebnim okovratnim čvorom izrađena je od tkanine crne boje sa zlatnim vezicama na završnom dijelu marame, učvršćenim za prikaz pletera izveden zlatovezom. Na sredini marame pričvršćen je pozlaćeni grb RH izrađen tehnikom punog otiska na metalu. Hlače su standardna kroja s naborima duž hlača i sa žutim paspul ispuskom duž bočnih strana nogavica za vojnike te s dvama ispuscima za časnike. Odora izrađena od čoje crvene boje za sve dijelove odore namijenjena je za vojnike odnosno dočasnike, a odora izrađena od čoje crne boje za dugi kaput i čoje bijele boje za kratki kaput i kapu namijenjena je za časnike. Svi ispusti i opšivci na odori izrađeni su zlatovezom.

Kapa počasne ceremonijalne odore okrugla je oblika s bočnim stranama povijenim do visine tjemena kape. Na bočnim stranicama kape izvezena su četiri koso položena opšivka, po dva međusobno paralelna na svakoj strani. Ispod opšivka nalazio se obodni remen izrađen zlatovezom s metalnim držačima koji su odgovarali gumbima odore, manjih dimenzija. Na tjemenu kape izrađen je stilizirani prikaz tropleta opšiven dvama koncentričnim ispuscima. Oznaka na kapi odore izrađena je tehnikom otiska na limu u obliku grba RH, koji je ispunjen reljefnim i stiliziranim motivom pletera koji prati oblik grba. Iznad osnovnog motiva nadvija se stilizirano pero izvedeno tehnikom šupljeg otiska na metalu. U središtu oznake učvršćen je hrvatski grb izrađen tehnikom punog otiska na metalu. Oznaka je u cijelosti pozlaćena. Cipele i opasač izrađeni su od kože crne boje. Kopča opasača izrađena je od pozlaćena i patinirana metala, na kojem je tehnikom otiska izrađen motiv pletera, a na sredini kopče pričvršćen je motiv hrvatskoga grba izrađen tehnikom punog otiska.

Prve službene odore Oružanih snaga Republike Hrvatske

Formalno-pravno uvođenje službenih odora započinje Propisom o službenim odorama i dijelovima odora i Uredbom o činovima, dodjeli činova, promaknućima u viši čin te prevođenju i odorama pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, koju je predsjednik Republike donio u listopadu 1991. godine. U skladu s Uredbom predsjednika Republike Hrvatske pristupilo se izradi predložaka službenih odora. Prijedlozi odora, koji su dijelom i zaživjeli u službenoj upotrebi, izrađeni su krajem listopada 1992. godine. Pojedini dijelovi prototipa odora ostali su u upotrebi, poput mantila, dok su pojedini dijelovi, poput kapa, u upotrebi bili kratko, odnosno ubrzo su zamijenjeni novima. Odora kopnene vojske izrađena je od maslinastozelene boje. Bluza je standardna kroja s jednorednim kopčanjem s četiri gumba. Na bočnim stranama bluze ušiveni su džepovi. Činovi se sastoje od dvije vrste pletera: prvi vodoravno položen i izvezen po uzoru na prikaz s donjeg dijela pluteja zadarske crkve Sv. Nediljice te drugi po uzoru na pleter s gornjeg dijela pluteja. Upravo su ti motivi postali standard na oznakama činova, ali i ostalim dijelovima odora, poput gumba, metalnih držača obodnog remena za kape itd. Kapa izgledom odgovara kapama tanjuračama, tzv. telericama (njem. »Teller«), a izrađena je od tkanine u boji odore s blago povijenim obodom. Obod kape spajao se na čeonom dijelu, u čijem se središtu nalazila oznaka pripadnosti. Sjenilo kape izrađeno je od umjetna, crno lakirana materijala. Obodni remen izrađen je od tkanine izvedene u zlatovezu, a sastojao se od dviju međusobno paralelnih linija između kojih je izveden vez koji izgledom podsjeća na šahirana polja. Sredinom 1992. godine pristupilo se izradi predložaka odora zrakoplovstva.

Odore su izrađene u nekoliko različitih nijansi spektra plave boje, od svijetloplave do tamnoplave. Bluze su klasična kroja s kopčanjem s četiri gumba, a mantil se kopčao s dva reda gumba. Predložena je i bluza s kopčanjem na patentni zatvarač te kožna jakna. Kape službene odore najviše izgledom odgovaraju prethodnima, s razlikom u kroju oboda. Opasač odore izveden je od pletiva crvene i zlatne boje s metalnom kopčom koja je odgovarala kopči počasne postrojbe, s razlikom u srebrno patiniranoj boji. Oznake za službenu kapu – oznake pripadnosti – smještene su na sredini velikog oboda kape. Oznake su sadržavale motiv hrvatskoga državnog grba. Izrada oznaka temeljila se na Uredbi o činovima, dodjeli činova, promaknućima u viši čin te prevođenju i odorama pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Iako je prema spomenutoj Uredbi sustav označavanja propisan kompleksnije, načelno, pripadnici kopnene vojske nose pozlaćenu, a pripadnici HRZ-a i PZO-a (Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane) posrebrenu oznaku. Oznake za zapučak odgovarale su oznaci za kapu, s razlikom u dimenzijama. Usprkos tome što su u kolovozu 1992. godine u časopisu »Hrvatski vojnik« obznanjeni neki prijedlozi odora, poput spomenutih i opisanih odora zrakoplovstva, prve službene odore korištene u službenim i svečanim prigodama izrađene su, osim odore HRM-a (Hrvatske ratne mornarice), najkasnije u siječnju 1993. godine. Ako se uzme u obzir kronološki slijed promjene izgleda odora od prve pojave službenih odora te naknadna proizvodnja pojedinih dijelova odora i službenog znakovlja, teško je definirati izgled i sastavnice službene odore u cijelosti. Iako je u začecima oružanih snaga zakonom definiran način propisivanja odora i njezinih dijelova, prve službene odore pripadnika OS-a RH te način njihova korištenja nisu propisani službenim pravilnikom.

Odore Hrvatske ratne mornarice

Nakon što su stvoreni preduvjeti i za formalno-pravno stvaranje OS-a RH, prva službena odora OS-a RH bila je odora mornarice. One su korištene od 1992. godine te su prve službene odore unutar OS-a RH u pravom smislu riječi. Odore HRM-a izrađivane su u splitskom poduzeću Uzor. Zimska odora HRM-a u službenoj je upotrebi najkasnije od ožujka 1992, a ubrzo je, s izmjenama razdoblja nošenja odora, korištena i ljetna mornarička odora. Službena odora HRM-a za zimsko razdoblje sastojala se od kape, mantila, bluze, košulje dugih rukava, kravate, hlača i cipela, a za ljetno od kape, košulje kratkih rukava, hlača i cipela. Mantil službene odore izrađen je od tkanine tamnoplave boje s kopčanjem u dva reda gumba. Na bočnim stranama mantila koso su ušiveni džepovi. Na ramenima mantila ušivene su naramenice izrađene od trake u boji odore koje su pričvršćene gumbom s utisnutim sidrima i grbom, samo manjih dimenzija. Bluza je tamnoplave boje, strukirana s kopčanjem u dva reda sa po tri veća gumba. Na prednjoj strani bluze u visini prsa te na bočnim stranama bluze ušiveni su džepovi. Košulja zimske odore izrađena je od tkanine bijele boje, a kravata od tamnoplave tkanine. Na kravati se nalazi stilizirani prikaz konopa izveden tamnijom nijansom tamnoplave boje, motiv koji je poseban i za činove HRM-a, dok je na samim počecima nošena tamnoplava kravata bez aplikacija.

Hlače su izrađene u boji bluze s naborom duž hlača. Kape službene odore, za razliku od odora, izrađene su u poduzeću Šešir Zagreb. Izrađene su od bijele tkanine. Na stranice kape navučena je tkanina crne boje. Na sredini povijenog dijela oboda kape nalazila se novonastala oznaka »HRM«. Za pripadnike mornarice zaključno s poručnikom bojnoga broda, radi jednostavnosti nazvanom kapom dočasnika, sjenilo i obodni remen izrađeni su od umjetnoga lakiranog materijala crne boje. Za časnike i admirale sjenilo je izrađeno od umjetne kože s donje strane i tkanine crne boje s gornje strane sjenila, na kojoj se nalazi stilizirani prikaz lišća vezena zlatnim koncem duž cijelog sjenila – jedan red stiliziranog lišća za časnike, a u dva reda za admirale, počevši od čina komodora. Obodni remen izrađen je od crne kože za časnike te od tropleta crne boje za admirale. Cipele i remen za hlače izrađeni su od kože smeđe boje, kopča za remen izrađena je tehnikom otiska na metalu, patinirana je i sadržavala je stilizirani akronim »HRM« otisnut na sredini kopče. Oznaka pripadnosti grani OS-a RH ušivena je na sredini velikog oboda kape službene odore. Oznaka je izrađena tehnikom štikanja na crnoj čoji, a sadržava motiv grba RH. Prva inačica oznake izvedena je vezom srmom, a kasnije zlatnožutim koncem. Na bluzi službene odore te na košulji kratkih rukava pripadnici HRM-a u skupini dočasničkih činova nosili su oznaku čina ušivenu na nadlaktici rukava. Oznake su izrađene od čoje crne boje na koju je izvezen prikaz sidra okružen ispustom u obliku romba, a ispod prikaza nalazile su se trake u obliku slova »V« čiji su broj i širina ovisili o činu. Na ramenima mantila i košulje uši veni su držači za naramene oznake činova časnika, a na bluzi zimske odore oznake su čina našivene na podlaktici. Redoslijed činova propisan je Uredbom o činovima, dodjeli činova, promaknućima u viši čin te prevođenju i odorama pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u listopadu 1991. godine.

Prve odore Hrvatske kopnene vojske i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Iako su prve službene odore – odore mornarice – nastale već 1992. godine, uvođenje službenih odora ostalih grana Oružanih snaga provedeno je godinu kasnije. Uzor izgledu i kroju odora OS-a RH suvremene su odore oružanih snaga zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza, posebno SAD-a, ali i povijesni kontinuitet posebnog identiteta službenih odora na hrvatskom prostoru. Uvođenjem novih odora otvorilo se novo poglavlje hrvatske vojne povijesti i oružanih snaga suverene hrvatske države.

Ono što je obilježilo razdoblje uvođenja službenih odora svakako je svojevrsno šarenilo i česta izmjena pojedinih dijelova odora u relativno kratkom razdoblju. Nove odore ušle su u upotrebu najkasnije u siječnju 1993. godine, a proizvodila ih je modna kuća Varteks. Prve odore OS-a RH izrađene su od tkanine maslinastosmeđe boje i na početku su korištene u svim granama Oružanih snaga, osim u HRM-u. Sastavne dijelove zimske odore činili su kapa, mantil, bluza, košulja dugih rukava, kravata, hlače, remen, cipele i opasač, a sastavne dijelove odore za ljetno razdoblje činili su košulja kratkih rukava, hlače, remen i cipele. Mantil odgovara boji odore, s kopčanjem gumbima u dva reda s dodatna dva gumba ušivena u visini suvratka. Na obje strane mantila od ramena do visine prsa ušiven je ispust od tkanine učvršćen jednim gumbom. Na bočnoj strani nalaze se okomito ušiveni džepovi. Na ramenima mantila ušivene su naramenice čija boja odgovara boji odore, a koje su za kaput učvršćene većim gumbom. Mantil je kao sastavni dio službene odore HKoV-a (Hrvatske kopnene vojske) zadržan do 1995. godine. Bluza je klasična kroja s otvorenim ovratnikom. Blago je strukirana s jednorednim kopčanjem. U visini prsa i na bočnim stranama ušiveni su džepovi s preklopima. Košulja dugih rukava izrađena je od tkanine boje pijeska i standardna je kroja s džepovima ušivenima u visini prsa koji se zatvaraju preklopima. Košulja novonastalih odora posebna je po gumbima koji drže ovratnik. Kravata je izrađena od tkanine smeđe boje na kojoj su tkanim vezom izvezeni dezeni pletera i linije između njih. Košulja kratkih rukava izrađena je od tkanine boje pijeska, s džepovima položenima u visini prsa koji se zatvaraju preklopima i kopčaju metalnim gumbima.

Umjesto gumba na posuvraku košulje, na istom se mjestu nose umanjene oznake pripadnosti sa zapučka bluze. Košulja kratkih rukava, kao vanjski dio odore, sadrži i naramenice učvršćene gumbom. Hlače su standardna kroja s naborom duž prednjeg dijela hlača. Kapa službene odore izrađena je od tkanine u boji odore, s blago povijenim tjemenom, a sjenilo kape i obodni remen izrađeni su od kože smeđe boje. Obodni remen kape sadrži ispust izrađen zlatovezom duž gornjeg dijela obodnog remena. Podbradnjaci su učvršćeni metalnim držačima izrađenim tehnikom otiska na metalu, patinirani su i sadrže prikaz pletera u izvornom obliku. Kape su izrađene u zagrebačkom poduzeću Šešir. Cipele, remen za hlače i opasač izrađeni su od kože smeđe boje. Kopča opasača odgovara kopči povijesno-tradicijske odore, a takav izgled kopče zadržat će se do završetka Domovinskog rata, tek uz izmjenu boje odore, gdje će metalni element umjesto patiniranog biti pozlaćen. Kopča remena za hlače pozlaćena je i patinirana, izrađena je otiskom na metalu u čijem se središtu nalazio učvršćeni grb RH koji izgledom odgovara grbu kopče opasača. Neposredno prije prvog vojnog hodočašća OS-a RH na Međunarodno vojno hodočašće u francuski Lourdes u svibnju 1993, izrađene su odore za pripadnike zrakoplovstva, a odore kopnene vojske djelomično su izmijenjene. Izmijenjene su zasigurno kape službene odore, no uvidom u fotodokumentaciju, možemo zaključiti da se vjerojatno tada pristupilo i izmjeni kroja bluza. Iako se sa sigurnošću ne može zaključiti da se upravo prije Međunarodnog vojnog hodočašća u Lourdes dogodila izmjena dijelova odora, evidentno je da su one tada prvi put i javno upotrijebljene.

Razlika između bluza, kako je navedeno, tek je u načinu strukiranja te u izostavljanju triju gumba na krajevima rukava odore. Bluza je strukirana sa po dva ušivka na ramenu te dva ušivka u visini struka. Ispod ušivka nalaze se dvije trake našivene na odoru, po jedna sa svake strane, povezane trakom položenom u središtu odore s gumbima koji odgovaraju onima s prethodno opisane bluze i mantila. Izgled kapa je zadržan, izmijenjena je tek boja kožnih dijelova. U povodu prvog vojnog hodočašća izrađene su odore za pripadnike HRZ-a i PZO-a. Njihovom izradom počinje korištenje odora prilagođenih granama OS-a RH. Tako prethodno opisana odora postaje odora HKoV-a, iako su u nekim slučajevima pripadnici HRZ-a i PZO-a i dalje nosili prethodne odore. Odore krojem odgovaraju službenoj odori kopnene vojske, s razlikom u sivoplavoj boji. Gumbi su isprva bili patinirani, a potom su zamijenjeni onim srebrno patiniranima. Kapa službene odore izrađena je u boji odore, a krojem i izgledom odgovara kapi HKoV-a, s osnovnom razlikom u sjenilu koje je u ovom slučaju izrađeno isključivo od kože crne boje, dok je ispust izvezen zlatovezom zadržan. Osim odore, za pripadnike zrakoplovstva izrađena je i metalna oznaka za službenu kapu. Cipele, remen za hlače i opasač izrađeni su od kože crne boje.

Oznake pripadnosti oružanim snagama, odnosno grani OS-a RH nalaze se na zapučku vanjskog dijela službene odore te na kapi. Oznaka pripadnosti grani OS-a RH za službenu odoru HKoV-a učvršćena je u središtu povijena dijela kape, izrađena je tehnikom otiska na metalu i patinirana. U gornjem dijelu oznake nalazi se prikaz grba RH, a ispod njega u obliku tropletog ornamenta stilizirano slovo. Ispod grba i slova nalazi se prikaz ukriženih mačeva s vrhovima okrenutim prema gore. Oko tog prikaza nalazi se motiv hrastovih grana. Oznaka pripadnosti grani OS-a RH za kapu službene odore HRZ-a i PZO-a najvećim dijelom odgovara oznaci HKoV-a; razlika je u motivu slova gdje su kod oznake HRZ-a i PZO-a na krajnjim, gornjim dijelovima slova izrađeni prikazi krila posebna oblika, položenih vodoravno u odnosu na oznaku. Oznaka je prvotno patinirana, a kasnije je izrađena i pozlaćena inačica. Oznake pripadnosti OS-u RH za zapučak časnika izrađene su tehnikom otiska na metalu, patinirane su i sadržavale su akronim Hrvatske vojske sa slovima položenim jednim ispod drugoga, čiji je oblik pratio oblik oznake. Oznake su učvršćene na bluzu, kaput i košulju kratkih rukava. Oznake za zapučak generala izrađene su na tkanini smeđe boje, na kojoj su tehnikom zlatoveza izvezeni prikazi akronima Hrvatske vojske sa slovima položenim jednim ispod drugoga, te s dodatnim slovom »V« položenim ispod akronima. Prvo slovo »V« u nizu izrađeno je zlatovezom poput prethodnih slova, a drugo slovo u nizu izrađeno je u motivu stiliziranoga pletera. Duž oznake, u obliku kvadrata, izvezen je dvopletni ispust. Neposredno prije vojnog hodočašća u Lourdes oznaka pripadnosti za generale djelomično je izmijenjena. Više ne sadrži dva slova »V«, nego samo jedno izvedeno u dvopletu čineći sa slovom »H« akronim Hrvatske vojske. Oznaka je izrađena, uz već korištene oznake za bluzu i mantil, te u umanjenoj verziji za ljetnu košulju. Oznake pripadnosti HRZ-a i PZO-a za zapučak izgledom odgovaraju oznakama HKoV-a, s dodanim krilima nadvijenima oko slova »V«. Uredbom predsjednika Republike o činovima, dodjeli činova, promaknućima u viši čin te prevođenju i odorama pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske 1991. godine propisani su činovi za pripadnike rodova i službi u OS-u RH. Osnovna podjela činova jest na dočasničke i časničke. Oznaka za čin dočasnika nosila se našivena na oba rukava bluze ili košulje kratkih rukava, a oznaka čina za časnike kao naramena oznaka na mantilu, bluzi i košulji kratkih rukava. Oznake dočasničkih činova sadržavale su motiv pletera izrađena po uzoru na pleter s gornjeg dijela pluteja crkve Sv. Nediljice, položena u središte oznake.

Ispod pletera izvezene su trake, tzv. rožnici, u obliku slova »V« čija je širina ovisila o činu. Oznake časničkih činova izrađene su od tkanine maslinastosmeđe boje, sa širokim ispustom crne boje u donjem dijelu oznake na kojem su žutim odnosno srebrenim vezom izvezeni pleteri, koji izgledom odgovaraju pleterima s donjeg dijela pluteja crkve Sv. Nediljice, različite širine, dok su iznad prikaza pletera, na sredini oznake, zlatovezom izvezeni pleteri s gornjeg dijela pluteja, našiveni na crni ispust u obliku romba. Oznake činova zrakoplovstva te način njihova korištenja odgovaraju oznakama čina kopnene vojske, s razlikom u boji čina koja je u ovom slučaju plava sa zlatoveznim pleterima.

Tekst je prvotno objavljen u tiskanom izdanju časopisa u travnju 2016.