Naslovnica

Galipoljska kampanja bila je jedna od najvećih katastrofa Prvoga svjetskog rata

Cilj savezničkog desanta na Galipoljski poluotok bio je jednostavan – Saveznici bi njegovim osvajanjem omogućili pristup Carigradu kako bi iz daljnjeg tijeka rata izbacili Otomansko Carstvo i tako ponovno otvorili pravac za opskrbu Rusije.
05. rujna 2022. u 10:55 0 komentara 282 prikaza
Foto: VP

Ako se samo spomene, da su ukupni gubici obiju strana u Galipoljskoj kampanji bili ogromni, da je svaka strana imala više od 56 000 poginulih vojnika, da su Turci imali 107 000, a Saveznici više od 123 000 ranjenih vojnika, onda se s pravom može tvrditi da je to bila jedna od najvećih katastrofa Prvoga svjetskog rata!

UVODNIK NOVOGA BROJA I danas o Bismarcku i njegovoj nepotopivosti kolaju brojne legende, nakon što je potopio najpoznatiji britanski ratni brod - The Mighty Hood

Dobro je poznato da je u njoj sudjelovao i Winston Churchill koji je zbog toga imao noćne more, pa se kasnije kao britanski premijer u Drugome svjetskom ratu zdušno borio protiv iskrcavanja Saveznika u Normandiji 1944. godine. Proganjao ga je strah, da će Normandija postati novo Galipolje. Za podsjetnik, Galipoljska bitka bila je jedna od najkrvavijih bitaka toga rata, i vodila se od 25. travnja 1915. do 6. siječnja 1916. godine. Cilj savezničkog desanta na Galipoljski poluotok bio je jednostavan – Saveznici bi njegovim osvajanjem omogućili pristup Carigradu kako bi iz daljnjeg tijeka rata izbacili Otomansko Carstvo i tako ponovno otvorili pravac za opskrbu Rusije. Sve je to na kraju tragično završilo, posebice po Saveznike. A Danijel Tatić je u ovome broju obradio prvi dan ove bitke, nedjelju 25. travnja 1915., kada su se u uvali Anzac iskrcale snage Britanskog Carstva, većinom iz australskog i novozelandskog vojnog zbora koji je poznat pod skraćenicom ANZAC. Za izvođenje najveće invazije u dotadašnjoj povijesti ratovanja trebalo je osigurati ukrcaj i prijevoz brodovima 75 000 ljudi, 1 600 konja i 300 vozila te njihovo iskrcavanje na protivničkim obalama i sve je to trebalo učiniti pod snažnom vatrom turskih topova i strojnica. Kako je to prošlo, čitajte u Tatićevom tekstu.

Tatić nam usto u posebnoj analizi tumači, je li izraz Veliki rat pomodarski hir hrvatske historiografije ili je uporaba tog naziva možda ipak prikladna i opravdana? Kako ćemo vidjeti, naziv Veliki rat u hrvatskom jeziku ne predstavlja pomodarski hir autora, već upravo suprotno - upotrebu starijega naziva za Prvi svjetski rat. I za kraj uvodnika, u ovome broju završavamo s malim feljtonom o austrougarskim utvrdama u Bosni i Hercegovini, ovaj put o Pojasnoj utvrdi Sarajevo.

 | Autor : VP Foto: VP

UVODNIK NOVOGA BROJA Ugarski tisak predstavljao je Borojevića kao branitelja Ugarske u kojeg Mađari gledaju kao u Boga UVODNIK NOVOGA BROJA Sve o Terezinu u kojemu je 1918. umro srpski atentator i terorist Gavrilo Princip UVODNIK NOVOGA BROJA Ukrajinski Harkov bio je poprište triju bitaka u Drugome svjetskom ratu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.