Donauwörth, grad na teritoriju bavarskoga vojvode, ali slobodan kraljevski grad, prakticirao je vjersku toleranciju između katolika i protestanata. To se promijenilo 1606. godine kada su katolici na dan sv. Marka pokušali obaviti vjersku procesiju na gradskim ulicama. Luterani su ih napali i pretukli, otevši im relikvije i zastave s vjerskim motivima.
Doznavši za incident, car Rudolf je poslao carskoga povjerenika u Donauwörth, koji bi osigurao da se procesija za sv. Marka održi naredne godine. Međutim, svećenike i povjerenika ponovno je napala bijesna masa, no našli su sklonište u jednome samostanu. Car je potom otvoreno naložio gradskim vlastima da omoguće katolicima slobodu vjeroispovijedanja te ovlastio bavarskog izbornika Maksimilijana I. da se posluži silom ako bude potrebno da to osigura.
Zbog slučaja Donauwörtha i drugih kršenja prava, brojni njemački kneževi odbili su 1608. godine nazočiti zasjedanjima Reichstaga, što je trenutno paraliziralo najvažniju državnu instituciju i izazvalo duboki raskol. Falačkomu knezu pridružili su se saski izbornik i vojvoda od Neuburga, a naporima Christiana von Anhalta savezu će prići i Württemberg, Ansbach, Kulmbach i Baden Durlach. Dana 14. svibnja 1608. kod Nördlingena će službeno potpisati ugovor o savezu nazvan Protestantska unija.
Na osnivanje Unije katolici su odgovorili već godinu dana kasnije. Bavarski vojvoda Maksimilijan stao je na čelo saveza pod nazivom Katolička liga, čiji je osnivački dokument potpisan 10. srpnja 1609. u Münchenu. Vojvoda je pristao na takav korak tek nakon što su ostali potpisnici, nadvojvoda Leopold, biskupi Würzburga, Augsburga, Regensburga i Constanze, opat Kemptena i prior Ellwangena, pristali s njim podijeliti financijski teret uzdržavanja vojnoga saveza. Ligi su se uskoro pridružile biskupije Speyer, Worms i Bamberg te tri crkvena izbornika.
Ilustracija: Carl Theodor von Piloty, Osnivanje Katoličke lige 1609., slika iz 1870.
Izvor: https://www.facebook.com/LaurusLeslaeana
