Za vrijeme ustanka francuskog plemstva protiv kraljevske vlasti oličene u kardinalu Mazarinu, popularno nazvane Fronda, nekadašnji suborci, maršal Turenne i vojvoda Conde, odjednom su se našli na suprotstavljenim stranama.
Conde se priključio ustanicima pod vojdstvom Gastona, vojvode od Orleansa. U ljeto 1652. pobunjenici su se pred Turenneovom vosjkom sklonili u Pariz te se ondje utvrdili. Vojvoda od Orleansa drhtao je u Parizu ne znajući što da čini. Bojao se Mazarinove osvete, no ništa manje ni bijesa pobunjenika ako otvori vrata grada kraljevskoj vojsci. Zato je učinio još jedino što je mogao. Pretvarajući se da je bolestan, legao je u krevet i zabranio da mu itko smeta. Dok je malodušni Orleans ležao u krevetu, Conde i Turenne sukobili su se u predgrađu Pariza, a daleko više srčanosti i odvažnosti tog je dana pokazala Gastobova kćer, Mademoiselle de Montpensier.
Prišavši toliko blizu Parizu da je mogao uočiti dio Condeovog pješaštva koji je još bilo u pokretu, Turenne je iskoristio priliku i poslao konjicu koja ih je natjerala u bijeg. Conde je morao zastati i narediti da topovi udare po kraljevskoj konjici. Maršal još nije želio ubaciti sve snage u borbu, čekajući, iako je imao Condea u zamci upravo tamo gdje ga je htio. Međutim, kardinal Mazarin, koji je nestrpljivo pratio događaje, dvaput je slao glasnika s pitanjem Turenneu zašto ne napada. Treći put je od kardinala stigla izričita naredba da započne s napadom. Protiv svoje volje, a uskoro i upozoren od brata da dalje oklijevanje može kod dvora izazvati sumnje u njegovu odanost, Turenne je napao Condea u tri pravca. Jedan je bio usmjeren na barikade u pariškom naselju Fabourg St. Antoine. Nepromišljeni juriš markiza St. Maigrina na barikade, na kojima se odjednom pojavio Conde sa svojim časnicima, stajao je života kardinalovog nećaka, markiza Mancinija. Turenneova konjica se povukla, povlačeći pješaštvo za sobom. Oni koje je vodio Turenne, nastavili su napad, no Conde je hrabro izdržavao pritisak, premještajući se s jednog dijela bojišta na drugo. No, dolazak la Fertea i pješaštva zapečatio je sudbinu njegove vojske. Kombiniran napad konjice, pješaštva i topova Condeova malobrojna vojska nije mogla izdržati i vrata St. Antoinea brzo su srušena pred provalom napadača.
Bitka je za Frondu bila već izgubljena kad se Turenneova konjica našla pod iznenadnom vatrom topova iz Bastilje. Radilo se o očajnom pokušaju Mademoiselle de Montpensier, kćeri vojvode od Orleansa, bijesne zbog očevog straha i pasivnosti, da se barem na neki način osveti maršalu za poraz. Condeu je ova diverzija dobro došla kako bi ostatke svoje potučene vojske povukao na jug, ali Turenneu nije nanijela veće štete.
Na slici Mauricea Leloirea prikazana je Madame de Montpensier dok izdaje naredbe za paljbu po Turenneovoj vojsci sa zidina Bastilje.
Izvor: www.facebook.com/
