Krajem 15. i početkom 16. st u Italiji je dominirao princip ravnotežja između pet glavnih regionalnih država – Mletačke Republike, Milanskog Vojvodstva, Firentinske Republike, Napuljskog Kraljevstva i Papinske Države, od kojih je samo Venecija predstavljala snažnu vojnu silu. Za razliku od nje, ostale države dugo su godina bile upletene u male lokalne sukobe, čiju su duboku krizu iskoristili Francuzi.
U Firenzi je Piero Medici (1472.-1503.) nakon kratkotrajnih otpora odlučio izaći u susret francuskom kralju Karlu VIII. (1470.-1498.), predavši mu ključeve toskanskih utvrda. Zbog toga su ga Firentinci otjerali, ali to nije smetalo daljnjem tijeku francuske okupacije. Naime, Firentinci su pod vodstvom Girolama Savonarole (1452.-1498.) shvatili da su se riješili obitelji Medici, pa su sa simpatijom gledali na Karla VIII. Jedina promjena koju je prouzročio pohod Karla VIII., a koja se uspjela očuvati nekoliko godina, bila je zamjena vlasti obitelji Medici s onom republikanskom i uveden je demokratski sustav vlasti. U prve četiri godine postojanja Firentinskom Republikom dominirao je Girolamo Savonarola, fratar dominikanac. Propovijedao je protiv navodne izopačenosti tadašnjeg svijeta i protiv materijalnih stvari koje navode na grijeh. Ubrzo je primijećen kao veliki vjernik strogih navika i kao žestoki kritičar crkvene korupcije. Bio je veliki protivnih svjetovne uloge Katoličke crkve i Rimske kurije. Pozvao je građane da na lomači spale predmete koji potiču na grijeh ili izazivaju taštinu, poput kozmetike, zrcala, poganskih knjiga, nemoralnih skulptura. igraćih karata, kocaka, šahovskih figura, nakita, pornografskih sadržaja ...
Dana 7. veljače 1497. godine karnevalske svečanosti zamijenjene su procesijama i kulminirale su tzv. lomačama taštine, na kojima su se spaljivali luksuzni predmeti i knjige. Izraz "lomača taštine" preživio je Savonarolu i danas je prisutan u mnogim jezicima i označuje uništenje simbola luksuza. Zbog oštrih govora Savonarola je osuđen na smrt i spaljen na lomači u Firenzi.
Tekst je prvotno objavljen u rubrici "Vojnopovijesni vremeplov" tiskanog izdanja časopisa u veljači 2020.
