Pokušaj bijega flotile torpednih brodica Mornarice NDH iz Rijeke 14. prosinca 1944., koji je uspio samo jednoj od njih, znakovit je za tadašnje odnose oružanih snaga „Nezavisne“ države Hrvatske s njenim „saveznicima“, Italijom i Njemačkom, kao jedan od simptoma nesloge NDH sa silama Osovine koje su okupirale njen teritorij od 1941. do 1945. godine. Jedan od najvećih problema Nezavisne Države Hrvatske (NDH) bila je zabrana osnutka i posjedovanja ratne mornarice, unatoč činjenici kako je Hrvatska oduvijek imala izlaz na more i razvijala pomorsku tradiciju u okviru država koje su vladale njenim područjima. Odmah poslije raspada Kraljevine Jugoslavije i proglašenja NDH jedna skupina pomorskih časnika organizirala je u Zagrebu Zapovjedništvo mornarice, čiji je prvi zapovjednik bio kapetan bojnog broda Gjuro Jakčin, kasnije promaknut u čin kontraadmirala. Novo zapovjedništvo postupno je popunjavano pristiglim časni¬cima, dočasnicima i mornarima koji su htjeli sudjelovati u stvaranju nove hrvatske mornarice, ali je Italija to zabranila: u skladu s Rimskim ugovorima potpisanima 18. svibnja 1941. Hrvatska nije smjela posjedovati ni brodovlje ni obalne postrojbe, a veći dio hrvatske obale i zaleđa je demilitariziran, izravno okupiran ili se nalazio pod talijanskim nadzorom. Hrvatskoj su ostavljeni samo mali dijelovi obale od Kraljevice do ušća Zrmanje i od Omiša do Dubrovnika.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’